Posljednjih dana bilježimo porast broja oboljelih od korone, ali je očigledno da su primenjene mere usporile tok epidemije i doprinijele spljoštavanju epidemijske krive, kaže dr Darija Kisić Tepavčević, zamjenica direktora Instituta "Batut".

Kako ističe, kojom brzinom će se širiti infektivni agens među populacijom zavisi od tri činjenice: puta prenošenja infekcije, nivoa kolektivnog imuniteta i mogućnosti specifične prevencije, tj. postojanja vakcine. 

- Ako pogledamo ove tri karakteristike infekcije virusom SARS-CoV-2, znamo da se on prenosi najlakšim i najbržim putem prenosa, da smo svi osetljivi i da možemo oboljeti, a da vakcine za sada još nema. Kao što vidimo, postoje svi uslovi za brzo i nesmetano širenje ovog virusa širom svijeta – kaže dr Kisić Tepavčević.

Kada je riječ o predviđanjima, ona ističe da je nemoguće sa sigurnošću govoriti šta nas očekuje narednih nedjelja, ali da dosta možemo da vidimo iz iskustva drugih zemalja. 

- Iskustva iz nekih zemalja su pokazala da je od treće nedjelje od momenta identifikacije virusa u populaciji dolazilo do naglog porasta broja oboljelih, i taj trend se ubrzano nastavljao i tokom narednih nedelja. U tom momentu je došlo do kritičnog nagomilavanja rezervoara infekcije. Početkom pete nedjelje mi imamo 1.908 laboratorijski potvrđenih slučajeva infekcije novim virusom. Međutim, za ovo oboljenje je karakterističan fenomen ledenog brijega, tj. većina inficiranih ili nema simptome respiratorne infekcije ili su to blaži oblici koji liče na prehladu. To znači da većina nas može nositi ovaj virus u sebi a da to i ne zna. Znači, mi početkom pete nedjelje imamo 1.908 potvrđenih slučajeva infekcije i barem od pet do deset puta više inficiranih koji nisu prepoznati jer se osjećaju dobro – objašnjava doktorka. 

Još jednom podvlači da je ključ uspjeha u borbi protiv koronavirusa – samoizolacija. 

- Jako je bitno da shvatimo da virus SARS-CoV-2 ne može da opstane bez nas! Mi mu omogućavamo sredinu za opstanak, razmnožavanje i dalje prenošenje! Još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno koliko dugo može da opstane u spoljašnjoj sredini, tj. da li se to mjeri satima ili danima, ali ono što je jasno: virus se ne bi ni našao u spoljašnjoj sredini da ga inficirani čovek tu nije preneo. Najefikasniji način prevencije infekcije virusom SARS-CoV-2 je obezbjeđivanje udaljenosti od minimalno dva metra od potencijalnih rezervoara infekcije – podvlači ona.

Kaže i da se posljednjih dana bilježi porast broja oboljelih, ali da je očigledno da su primjenjene mjere usporile tok epidemije.