Terzić je u besjedi na svečanoj akademiji povodom 950. godišnjice osnivanja manastira Prohora Pčinjskog poručio da su ideolozi "velike Albanije" u velikoj zabludi ako misle da će čišćenjem svih srpskih tragova na Kosovu i Metohiji izgraditi srećan i spokojan život svoga naroda i djece u budućnosti.

On je podsjetio da je Stara Srbija, čije je srce Kosovo i Metohija, bila državni, duhovni i kulturni temelj nove Srbije, a da je njena etnička struktura izmijenjena "sistematskim terorom i zločinima pod okriljem sultanove i Titove vlasti".

"Do 18. veka nema Albanaca na Kosovu i Metohiji u većim, kompaktnim celinama. Oni se naseljavaju na ovaj prostor tokom 18. i 19. veka najvećim delom sa severa Albanije i postaju udarna pesnica osmanskog carstva u prodoru kroz srpske zemlje i dalje prema hrišćanskoj Evropi", naveo je Terzić.

On je istakao da je, uprkos stradanjima pod tuđinskom vlašću, manastir Prohor Pčinjski vijekovima bio veliki duhovni i književni centar srpskog naroda, sa bogatom bibliotekom, prepisivačkom školom i štamparijom tokom 16. i 17. vijeka, a da su u nacističkom bombardovanju Narodne biblioteke u Beogradu sagorjela 33 vrijedna rukopisa ove škole.

Terzić je podsjetio i na tužnu sudbinu stotina drugih srpskih manastira "širom Stare Srbije", a u srcu ove zemlje, na Kosovu i Metohiji podsjetio na tužnu sudbinu manastira Matejča kod Kumanova, i "protjeranih Srba i braće Makedonaca"

"Treba svi da se zapitamo kakav je danas naš odnos prema Staroj Srbiji - državnom, duhovnom i kulturnom temelju nove Srbije. Zašto bi Kosovo i Metohija i cela Stara Srbija nama danas značili manje nego brojnim srpskim pesnicima, državnicima, književnicima, naučnicima i duhovnicima u vreme kada su temelji naše postojbine takođe bili pod moćnom tuđinskom vlašću", poručio je Terzić.

On je podsjetio na stavove najmoćnijih srpskih umova u 19. i početkom 20. vijeka i naveo da je Stojan Novaković smatrao kako je Kneževina Srbija pod knezom Milošem 1830. godine napravila veliku grešku što je srpsko crkveno pitanje riješeno na štetu ostalih dijelova srpskog naroda.

"Jer je za nekadašnju Pećku patrijaršiju dobijena samo autonomna crkva kneževine Srbije. Smatrao je da je tada, na vrhuncu ruskog uticaja u Carigradu bilo sasvim moguće obnoviti Pećku patrijaršiju", naveo je Terzić.

On je ukazao da je Novaković kritikovao vodeće srpske državnike što se na prostoru stare srpske državne baštine nije radilo na razvijanju srpskog prosvjetnog i duhovnog života i što su južni i jugoistočni dijelovi srpskog naroda izgledali kao napušteni i ostavljeni.

Akademik je podsjetio da su starosrpske i kosovske teme, kosovski zavjet i motivi bili u centru stvaralaštva srpske inteligencije 19. vijeka, da nema nijednog srpskog pisca koji se nije ogledao u kosovskim temama.

Terzić je podsjetio na stav naučnika Jovana Cvijića koji je 1907. godine istakao kako su se Srbi "zgrčili" i često ne smiju da zastupaju ni svoja najjasnija prava.

Svoju besjedu akademik Terzić je održao na svečanoj akademiji povodom 950 godina manastira Prepodobnog Prohora Pčinjskog kojoj su prisustvovali NJegovo svetost patrijarh srpski Porfirije, srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i druge zvanice.