Jedan od najvećih neuspjeha u istoriji američke obavještajne službe izašao je na vidjelo 1994. godine kada je otkriveno da je agent CIA odgovoran za rad sa sovjetskim doušnicima Oldrič Ejms više od trideset godina bio kontraobavještajac koji je radio u korist KGB-a.
Svoju zemlju je izdao ne bi li sebi obezbijedio luksuzan način života, a posljedice slučaja Еjms okarakterisane su kao najkatastrofalnije u istoriji CIA.
Regrutovanje stranaca koji su imali pristup tajnim informacijama počelo je mnogo prije Hladnog rata i nije bilo samo rezultat sovjetsko-američkog rivalstva, dok je taktika KGB-a bila prilično jednostavna – "krtice" su obično regrutovane preko "rezidenata", tj. tajnih agenata koji su radili u inostranstvu, obično pod maskom osoblja ambasade ili zaposlenih u trgovinskim misijama.
Međutim, Oldrič Еjms je sam došao u KGB i dobrovoljno se prijavio da špijunira.
Dobrovoljno se prijavio da špijunira za KGB
Еjms je krenuo stopama svoga oca koji je radio u administraciji CIA, završio je stručnu obuku i postao agent. Poslije neuspješne misije u Turskoj počeo je da radi u sovjetsko-istočnoevropskom odjeljenju, naučio je ruski, dobio pozitivne kritike i potom je unapređen.
Iako je zanemario bezbjednosne procedure više puta, čak i zaboravio aktovku s tajnim dokumentima u vozu, tokom boravka u Meksiku upleo se u ljubavnu aferu s atašeom za kulturu u kolumbijskoj ambasadi, čime je prekršio pravila službe, karijera mu je išla uzlaznom putanjom.
Njegovim nadređenima su se dopale njegove analitičke sposobnosti i spremnost da preuzme zadatke koje drugi ne bi. Godine 1983. prebačen je u Operativno odjeljenje koje se bavilo kontraobavještajnim poslovima, gdje je dobio pristup informacijama o operacijama CIA protiv sovjetskih obavještajnih službi i imenima doušnika.
Ali zbog raskalašnog načina života, skupog razvoda, i prohtjeva nove žene, Еjms je bio u finansijskim neprilikama, pa je smislio kako da dođe do neophodnog novca – aprila 1985. došao je u ambasadu SSSR-a, gdje su, po njegovim saznanjima, djelovali agenti KGB-a, i ostavio paket na prijemu. U paketu su bili njegovi podaci, kontakt, kratki izvodi iz tajnih dokumenata i zahtjev za 50.000 dolara ukoliko žele saradnju.
Ubrzo su, jedan po jedan, počeli da nestaju sovjetski doušnici CIA. Bili su hapšeni, ispitivani, a mnogi su optuženi za izdaju i zatvarani ili strijeljani. Za dvije godine CIA je izgubila više od 30 "krtica" – drastičan dio svoje mreže. Priliv povjerljivih informacija iz SSSR-a je skoro stao.
Ova "čistka" se dogodila nakon što je Еjms dostavio KGB-u različita dokumenta koja su uključivala informacije o "krticama" i obavještajnim operacijama CIA. Za CIA je bilo posebno teško što su izgubili važne izvore poput inženjera Adolfa Tolkačeva, koji im je prenio informacije o novim sovjetskim raketnim sistemima i borbenim avionima, kao i generala Glavne obavještajne uprave (GRU) Dmitrija Poljakova, koji je razotkrio sovjetske doušnike u SAD. Obojica su strijeljani.
Bilo je normalno da obavještajne službe s vremena na vrijeme gube doušnike i njihovi nadređeni su rizikovali da budu izloženi. Ali takva brza i velika čistka bila je neuobičajena. To je istovremeno spriječilo CIA da pristupi tajnama Moskve i narušilo reputaciju agencije. Sovjetska obavještajna služba je jasno pokazala zapadnim "kolegama" i potencijalnim "krticama" da može brzo da identifikuje i kazni izdajnike.
CIA je počela da sumnja da neko u agenciji pomaže KGB-u. Godine 1986. grupa agenata pokrenula je internu istragu.
Odali ga zubi
Еjmsu se nije svidjelo što su informacije koje je on dostavio korišćene tako neoprezno, jer je automatski pao pod sumnju kao neko ko je imao pristup informacijama o doušnicima. Ali ga je smirila velikodušna nagrada od KGB-a – dobio je ukupno 4,6 miliona dolara.
Ipak, Еjms je bio na listi osumnjičenih i čak dva puta je morao da polaže test na detektoru laži. Njegovi odgovori privukli su pažnju istrage, ali ona tada nije donijela konačnu odluku. Nastavio je da radi za CIA još osam godina, no na kraju je ipak otkriven zahvaljujući raskošnom načinu života – skupoj odjeći i skupoj proceduri izbjeljivanja zuba koji su do tad bili tamni od pušenja.
Istraga je otkrila i druge sumnjive troškove i Еjms je zajedno sa suprugom uhapšen 21. februara 1994. godine.
Prvo je sve negirao, ali se onda nagodio kako bi supruga dobila blažu kaznu. Na sudu je rekao da je razotkrio praktično sve sovjetske agente CIA, kao i drugih američkih i stranih službi, za šta je znao zbog svog visokog položaja u američkoj agenciji.
Osuđen je na doživotnu kaznu zatvora koju trenutno služi u Federalnom popravnom zavodu u gradu Tere Hout u Indijani.
Slučaj Еjms je privukao veliku medijsku pažnju, a izazvao je i pometnju u Kongresu, pa su se čak i kolege iz FBI okrenule protiv CIA. Političari i javnost bili su ogorčeni zbog duge istrage i činjenice da niko u CIA nije otpušten ili barem degradiran nakon Еjmsovog razotkrivanja, piše RT Balkan.
