Prije toga su članovi Kolektiva za zaštitu ambasade, koji su dio pokreta u venecuelanskoj ambasadi, objavili konačnu izjavu, nekoliko trenutaka prije nego što je policija izvršila raciju, u suprotnosti sa međunarodnim zakonom.

„Očekujemo da dođe policija i naruši Bečku konvenciju sa svojom fiktivnom vladom i tvrdnjama da treba da odemo. To je nezakonit nalog“, objavio je jedan od članova pokreta na svom nalogu na Tviteru.

„Spremni smo da budemo uhapšeni. Nećemo otići dobrovoljno. Došli smo ovde da zaštitimo ambasadu“, dodao je on.

Sam Maduro se ranije zahvalio američkim aktivistima, izražavajući „duboko divljenje“ što brane Ambasadu.

U Venecueli su 21. januara počeli masovni protesti protiv aktuelnog predsjednika Venecuele Nikolasa Madura. Predsjednik parlamenta Venecuele Huan Gvaido se 23. januara proglasio za privremenog šefa države. Sjedinjene Američke Države i niz drugih zemalja su priznale Gvaida i zahtjevaju od predsjednika Venecuele Nikolasa Madura, kog ne smatraju legitimnim šefom države, da ne dozvoli nasilne akcije protiv opozicije. Maduro je Gvaida nazvao „marionetom Sjedinjenih Američkih Država“. Lidera Venecuele Nikolasa Madura kao legitimnog predsjednika podržavaju Rusija, Kina i niz drugih zemalja.

Venecuelanska opozicija je 23. februara pokušala da dostavi u tu zemlju humanitarnu pomoć uz podršku SAD, ali je Maduro kategorički odbio tu pomoć, smatrajući je provokacijom, odnosno pokrićem za agresiju protiv njegove zemlje. U svjetlu krize, Maduro je raskinuo diplomatske odnose sa SAD i Kolumbijom.

Sjedinjene Američke Države su 28. januara objavile da uvode sankcije nacionalnoj naftnoj i gasnoj kompaniji Venecuele PDVSA, blokiravši imovinu i interese kompanije u svojoj jurisdikciji od sedam milijardi dolara i zabranile poslovanje sa njima. Vašington je ranije najavio nova ograničenja protiv Karakasa, ali nije precizirao na šta će se ona odnositi.