Uništavanje rakete koju su ispalili Huti od strane američkog ratnog broda u Crvenom moru označava prvu upotrebu u ovom sukobu naprednog oružanog sistema poznatog kao "posljednja linija odbrane" američke mornarice.
Sistem bliske obrane Phalanx (CWIS) aktiviran je u utorak uveče na razaraču "USS Gravely" protiv onoga za šta su američki zvaničnici rekli da je krstareća raketa koja se približila brodu na samo 1 milju udaljenosti - i par sekundi od udara.
Automatizovani sistem "Phalanx" ima Getlingove topove koji mogu ispaliti do 4.500 metaka kalibra 20 milimetara u minutu, djelujući na projektile ili druge mete na izuzetno bliskim udaljenostima.
- Sistem oružja "Phalanx" je vođen brzim računarom s radarom, i ima vođeni top koji može uništiti protivbrodsku raketu i druge prijetnje u blizini na moru i na kopnu - navodi proizvođač "Raytheon" na svojoj veb stranici pod nazivom "Posljednja linija odbrane".
Američki ratni brodovi su osujetili desetine prethodnih napada Huta pomoću odbrane većeg dometa, vjerovatno Standard SM-2, Standard SM-6 i "Evolved Sea Sparrow" raketa, kažu analitičari. Te odbrambene rakete ciljaju svoje mete na udaljenostima od 8 milja (oko 12 kilometara) ili više.
Međutim, u utorak uveče to se nije dogodilo iz razloga koji nisu otkriveni.
Tom Karako, direktor projekta protivraketne obrane u Centru za strateške i međunarodne studije, rekao je da je "zabrinjavajuće" što se raketa koju si ispalili Huti približila tako blizu američkom ratnom brodu.
- Ako ide prilično brzo, 1 milja se prevede u vrlo kratko vrijeme - rekao je Karako.
Analitičar Karl Šuster, bivši kapetan američke ratne mornarice, rekao je da je raketa Hutija, koja putuje brzinom od oko 965 kilometara na čas, vjerovatno bila udaljena oko 4 sekunde od udara na američki ratni brod kad ju je uništio vjerovatno 2 do 3 sekunde dug rafal vatrenog oružja sistema Phalanx.
Napomenuo je da uništavanje dolazne rakete na udaljenosti od 1 milje ne znači da ratni brodovi neće biti pogođeni krhotinama.
- Rakete ne isparavaju kad su uništene, šalju hiljade fragmenata i dijelova rakete - rekao je on. - Dobra vijest je da se lakši dijelovi brzo usporavaju, ali veliki komadi mogu letjeti do 500 metara.
Što je raketa bliža ratnom brodu kada je uništena, to je veća opasnost za brod, s većim komadima koji mogu probiti neoklopljene dijelove trupa već sa udaljenosti od otprilike 200 metara, rekao je Šuster.
U slučaju podzvučne krstareće rakete poput one s kojom se suočio "Gravely" u utorak, "u zavisnosti od toga detonira li se bojeva glava, veličini fragmenata, ugla leta rakete i visine u trenutku uništenja, otprilike 2% fragmenata može doseći brod", rekao je.
Do 70% krhotina od raketa koje putuju većom brzinom, poput nadzvučnih krstarećih raketa ili balističkih raketa, vjerovatno bi pogodilo ratni brod nakon što ih "Phalanx" uništi, rekao je.
"Phalanx" ima ograničen domet visine, pa možda čak ne može ni ciljati balističke rakete koje padaju s neba iznad ratnog broda, dodao je Šuster.
Uprkos svim ovim napomenama, "Phalanx" je važno oružje za američku mornaricu.
Od svog predstavljanja 1980. godine, sada je instaliran na svim površinskim brodovima američke mornarice, a barem 24 saveznika SAD-a takođe ga koriste, prema "Raytheonu", koji napominje da je verzija postavljena na kopnu već učestvovala u borbenim situacijama.
Hoće li doći do dalje upotrebe u sukobima u Crvenom moru ostaje da bude viđeno. Ali Huti podržani od Irana ne pokazuju znakove usporavanja svojih napada na trgovačke brodove i ratne brodove u vodama oko svoje baze u Jemenu, za koje tvrde da su odmazda protiv Izraela zbog njegovog rata u Gazi.
Dan nakon napada na Gravely, Centralna komanda SAD-a izvjestila je da je drugi razarač, USS Carney, oborio dolazeće protivbrodske rakete i bespilotne letjelice. A u četvrtak su američke snage oborile bespilotnu letjelicu Huta iznad Adenskog zaliva i uništile površinsku letjelicu u Crvenom moru, navodi se.
U međuvremenu, dvije balističke rakete lansirane s područja Jemena pod kontrolom Huta nisu pogodile mete u Crvenom moru, saopštila je Centralna komanda.
Najsmrtonosniji napad za američku vojsku dogodio se prošle nedjelje, kada je dron napao američku bazu u Jordanu, ubivši tri američka vojnika. SAD vjeruju da je grupa militanata pod nazivom Islamski otpor u Iraku bila iza napada.
Predsjednik Džo Bajden rekao je novinarima u utorak da je donio odluku o američkom odgovoru na napad, ali odbio je da otkrije detalje, prenosi Telegraf.
Opcije za administraciju Bajdena mogle bi uključivati udare na iranske objekte u regionu - ali napadi unutar samog Irana su izuzetno malo vjerovatni, rekli su zvaničnici, budući da Vašington ne traži direktan rat s Teheranom.
