Prije ili kasnije bar 95 odsto ljudi biće u kontaktu sa virusom. Rizik je virus, a izbor je da li ćemo primiti vakcinu ili ćemo se zaraziti virusom – rekao je Babić za RTS.

Na pitanje šta je sa onima koji su zdravi i ne vjeruju da mogu da se zaraze, mikrobiolog kaže da će od tih zdravih svaki 500. umrijeti, dok će 10 odsto završiti na bolničkom liječenju i duže će se oporavljati od bolesti.

Ako se ljudi ne vaksinišu duže će trajati i postizanje kolektivnog imuniteta, a što duže traje epidemija, virus ima više mogućnosti da mutira i da se pojave novi sojevi.

– Najbolje pokazuju podaci iz Brazila, da je potrebno minimum 80 odsto ljudi koji su ili preležali virus ili su se vakcinisali da bi se govorilo o kolektivnom imunitetu – navodi Babić.

Niko ne može da kaže za koji tačno period treba da se vakcinišemo kako bi epidemija prestala ali, kako dodaje, što se više odugovlači, rizik od novih sojeva je veći.

– Sa vakcinacijom negdje ide dobro, negdje ne. Izrael je vakcinisao više od trećine stanovništva, tempo u Evropi i Americi nije dobar, a užasan je u mnogim siromašnim zemljama Afrike i Južne Amerike – ističe Babić.

Kaže i da što je više zaraženih, to je više mutacija i mogućnosti da se pojavi novi soj.

– Postoje razlike u efikasnosti vakcina da se čovjek zarazi i kada ih primi, ali one sve štite od teških oblika bolesti – ističe doktor Babić.

Smatra da, ako uspješno odradimo vakcinaciju, onda se korona virus možda može ograničiti, ali ako se razmnoži u mnogo sojeva, onda će biti poput gripa i moraćemo bar svake dvije godine da se imunizujemo na neki način.

Mikrobiolog kaže da su najopasniji oni virusi koje ne znamo.

– Ljudi nisu svjesni koliko se ovo često događa, i virolozi i ljekari uz velike napore zaustavljaju viruse širom svijeta, a mi moramo da shvatimo da je to neprestana prijetnja za sve nas. Zbog toga je međunarodna saradnja vrlo bitna kao i politička volja da ta saradnja postoji – dodao je on.