Zajednica Bektaša, čiji se svjetski centar nalazi u Tirani, traži od Albanije poseban status poput Vatikana u Italiji, a najave albanskog premijera Еdija Rame, da će u bliskoj budućnosti objaviti planove u vezi sa tim zahtjevom, iznenadile su poglavara ove zajednice Hadži Dede Baba Еdmonda Brahimaja.
On je u izjavi za "Kosovo onlajn" potvrdio da od države traže poseban status i naveo da su Bektaši u Albaniji registrovani kao nevladina, neprofitna organizacija.
"Želimo da nam albanska država odobri poseban status poput Vatikana u Italiji. Mi to zaslužujemo, to zaslužuje naša zajednica. Kako je rekao Papa Jovan Pavle Drugi, bez Bektaša ne bi bilo Albanije. Zamislite koliko je bektašizam bio važan za ovu zemlju. Ovdje, u našem centru, imamo 35 hektara površine. Ovo je svjetski centar Bektaša. Želimo poseban status. Tu nema ništa loše. Mi to moramo da riješmo kao Albanci, ne smijemo da čekamo da stranci dođu i riješe to umjesto nas", rekao je Baba Mondi.
Prema njegovim riječima više od pedeset posto stanovništva Albanije su Bektaši, što potvrđuje studija koju je uradila ta zajednica.
"Uradili smo jednu knjigu o geografskoj rasprostranjenosti naših vjernika u Albaniji, koju ćemo objaviti i pokazati međunarodnim institucijama i našim vjernicima da bi se znalo ko su Bektaši. Ona će pokazati koje su to oblasti gdje se nalaze bektaši. Kod nas je bilo 113 tekija, i 1.100 turbeta. To su za nas bila sveta mjesta. Svi su verifikovani i biće obilježeni na mapi, da ih vidi cijela Albanija i cijeli svijet. Mi Bektaši se trudimo da budemo faktor mira, kakvi smo bili i kakvi ćemo uvijek biti", kaže Baba Mondi.
Baba Mondi smatra da proglašenje bektaškog centra za državu, kakva je Vatikan, nema prepreka čak ni teritorijalnih, jer imaju velike posjede u Albaniji. Naglašava i to da se za većim dijelom imovine koja im je oduzeta u vrijeme komunizma, zahtjeva pred ovdašnjom Agencijom za restituciju.
Bektaška zajednica, kada joj je rad u Turskoj zabranio Mustafa Kemal Ataturk, u Albaniju se preselila prije jednog vijeka. Zvanično je priznata 1920. godine na kongresu u Lušnji kojim je uspostavljana albanska država. Kasnije 1930. godine Ahmet Zogu je posebnim dekretom dozvolio uspostavljanje svjetskog centra Bektaša u Tirani. Njeni članovi su bili mnoge istaknute ličnosti poput književnika Ismaila Kemalija, ali i donedavnog predsjednika Iljira Mete. Albanija je Dan Novruza, njavažniji praznik Bektaša, za državni praznik proglasila 1992. godine.
Bektaši su islamski derviški red, bratstvo koje slijedi učenje Hadži Bektaša Velija, anadolijskog mistika i derviša iz 13. vijeka. Tokom osmanskog perioda pokret bio je veoma uticajan među janičarima i širio se na Balkan, najviše u Albaniji. Konzervativni muslimani šiiti i suniti smatraju ih jereticima i sektom. Bektaša ima i na Kosovu, u Sjevernoj Makedoniji kao i u još 31 zemlji, prenosi RT Balkan.
.webp)
