U Čileu je danas zvanično počela izmjena Ustava, naslijeđenog iz vremena diktatora Augusta Pinočea, koji je podržavao duboke socijalne nejednakosti koje su dovele do krvavih protesta 2019. godine.
Nakon najvećih protesta koji su zahvatili zemlju u posljednjih 30 godina, Čileanci su izvojevali referendum, održan prošlog oktobra, na kome je većina glasala za novi Ustav, čija je izrada u rukama odabranih članova tijela nazvanog "Ustavna konvencija".
Ovo tijelo od 155 člana, izabrano u maju, danas zvanično počinje rad na novom Ustavu Čilea.
Tijelo čine advokati, nastavnici, jedna domaćica, naučni i socijalni radnici, veterinari, pisci, novinari, glumci i ljekari. Najmlađi član ima 21 godinu, polovina su žene, dok je 17 mjesta rezervisano za grupe starosjedilaca.
Članovi tijela su različitog porijekla, mnogi ljevičarske orijentacije.
Ova grupa ljudi sada ima mogućnost da sačini novi Ustav nakon što je više decenija moć i vlasti bila u rukama elite, većinom desničara.
Postojeći Ustav Čilea datira iz 1980. godine, u vrijeme vrhunca vlasti diktatora Pinočea, koji je vladao od 1973. do 1990. godine.
Taj Ustav promoviše privatne preduzetnike u svim sektorima ekonomije, ali i obrazovanja, zdravstva i penzija. Čile spada u bogate zemlje u kojoj je veoma izražena nejednakost.
Ova zemlja ima najveći prihod po glavi stanovnika i treća je po broju multimilionera u Latinskoj Americi.
Međutim radnička, pa čak i gornja srednja klasa su duboko zadužene, često da bi platili školovanje i privatne penzije, navodi AFP.
(SRNA/FOTO:AFP)
