Bajdenova administracija pretražuje svijet u potrazi za ponudama koje bi mogle da navedu Rusiju da oslobodi dvojicu pogrešno pritvorenih Amerikanaca, Evana Gerškoviča i Pola Vilana, ekskluzivno javlja Si-En-En, pozivajući se na tri izvora upoznata sa slučajem.
SAD trenutno nemaju ruske špijune na visokom nivou u svom pritvoru, kažu sadašnji i bivši američki zvaničnici, što dovodi do potrebe da se za pomoć obrate saveznicima.
Bajdenova administracija baca široku mrežu, približavajući se zemljama-saveznicama koje imaju ruske špijune u pritvoru kako bi procijenile da li bi bile spremne da sklope trgovinu kao dio većeg paketa razmjene zatvorenika. Ali američki zvaničnici su takođe ispitivali saveznike bez Rusa u njihovom pritvoru, rekli su zvaničnici, tražeći ideje o tome šta bi moglo da podstakne Moskvu da oslobodi američke zatvorenike.
Bijela kuća takođe istražuje "usko" ublažavanje sankcija, rekli su visoki zvaničnici administracije.
Cilj je da se Vilan i Gerškovič vrate kući kao dio istog sporazuma, izjavili su anonimni američki zvaničnici. Dva američka zvaničnika su rekla Si-En-Enu da administracija želi da vidi koje bi kreativne ponude mogle da izazovu interesovanje Rusije.
Domet američkih zvaničnika proširuje se na neke zemlje koje su nedavno uhapsile navodne ruske špijune, uključujući Brazil, Norvešku i Njemačku, kao i na jednu zemlju bivšeg sovjetskog bloka, kako bi se razgovaralo o mogućnosti njihovog uključivanja u bilo kakvu potencijalnu razmjenu zatvorenika. Njemačka ima u pritvoru bivšeg pukovnika ruske domaće špijunske agencije po imenu Vadim Krasikov, za kojeg se smatra da je na vrhu ruske liste zatvorenika koje Moskva želi nazad.
Iako su neki od ovih napora prethodili Gerškovičevom pritvoru, oni su nastavili da se intenziviraju otkako je novinar "The Wall Street Journal-a" uhapšen u martu, a zvaničnici Bijele kuće direktno su angažovani na tom pitanju, rekli su zvaničnici.
-Napori da se dopre do saveznika i partnera su intenzivni već mnogo mjeseci i intenzivirani su još više kada je postalo jasno da ne postoji način da se Vilan vrati kući u isto vrijeme kada i Britni Grajner, s obzirom na odbijanje Rusije da oslobodi Vilana, rekao je viši službenik. To priznanje navelo je američku vladu da udvostruči napore i novom kreativnošću pronađe način da i Vilana vrati kući.
"LAJK ZA LAJK"
U martu je američki državni sekretar Entoni Blinken rekao da su SAD iznijele "ozbiljan predlog" za oslobađanje Vilana, ali da se Rusija nije angažovala na tome.
Prošlog aprila, Bajdenova administracija je obezbijedila oslobađanje Amerikanca Trevora Rida, koji je bio u pritvoru u Rusiji od 2019. godine, u zamjenu za osuđenog ruskog krijumčara droge Konstantina Jarošenka.
U decembru, kada je Rusija pristala da pusti američku košarkašku zvijezdu Grajnerovu u zamjenu za ozloglašenog trgovca oružjem Viktora Buta, odbila je da pusti Vilana, koji je (nezakonito) pritvoren u Rusiji od hapšenja 2018. godine pod optužbom za špijunažu.
Oslobađanje Buta se smatralo velikim potezom za SAD, iako to nije bilo dovoljno da podstakne Vilanovo oslobađanje.
Za razliku od Grajnerove i Rida, Rusija i Vilana i Gerškoviča tretira kao špijune. Tokom godina razgovora, ruski zvaničnici su ukazivali da u zamjenu za Vilana očekuju nekoga ko je povezan s ruskim obavještajnim aparatom, rekli su sadašnji i bivši američki zvaničnici. A američki zvaničnici očekuju da će Rusija vjerovatno postaviti slične zahtjeve za Gerškoviča.
Dok SAD imaju više ruskih sajber kriminalaca u pritvoru, Rusiju oni ne interesuju kao dio dogovora za Amerikance optužene za špijunažu, prema sadašnjim i bivšim američkim zvaničnicima koji su uključeni u prethodne prijedloge koji su iznijeti na sto sa Rusijom.
-Rusija ne bi mijenjala sajber kriminalce za Rida ili Griner, i definitivno ih neće prihvatiti u zamjenu za Amerikanca koji je osuđen za špijunažu ili Amerikanca koji je optužen za špijunažu, rekao je bivši visoki zvaničnik administracije umiješan u prethodne razmjene zatvorenika između Rusije i SAD.
-Rusija špijunažu tretira kao drugačiji zločin, kao nešto mnogo ozbiljnije od bilo čega drugog i jasno su stavili do znanja da očekuju nešto značajnije zauzvrat. Oni žele 'lajk za lajk'.
"POSEBNI KANALI"
Dok američki zvaničnici rade sa saveznicima na pronalaženju potencijalne “imovine” kojom se može trgovati, osoba koja je upoznata sa razgovorima rekla je za Si-En-En da iscrpna lista onih koji bi mogli da budu zamijenjeni još nije finalizovana, dodajući da postoji "žestoka konkurencija onih koji su kandidati za ulazak u paket." Izvor je razgovarao sa Si-En-Enom pod uslovom da ostane anoniman, jer nije ovlašćen da govori o detaljima razgovora.
Ruski zvaničnici potvrdili su za Si-En-En da su aktivni "specijalni kanali" između SAD i Rusije, ali su odbili da preciziraju koga žele u okviru razmjene. Gerškovič i Vilan su jedina dvojica Amerikanaca koji su javno proglašeni za nezakonito pritvorene u Rusiji.
Izvor je rekao za Si-En-En da je Moskva "najviše zainteresovana" za izručenje Krasikova, bivšeg pukovnika ruske Federalne službe bezbjednosti (FSB) zatvorenog u Njemačkoj zbog ubistva jednog gruzijskog državljanina u berlinskom parku 2019.
Nejasno je pod kojim uslovima – ako ih ima – Njemačka bi pristala da učestvuje u razmjeni koja uključuje Krasikova u zamenu za američke državljane. Zvaničnici ruske vlade zatražili su da bivši pukovnik iz unutrašnje bezbjednosne agencije bude uključen u razmjenu zatvorenika prošle godine, izvjestio je Si-En-En. Američki zvaničnici su se tiho raspitivali kod Nijemaca o tome da li su možda voljni da uključe Krasikova u trgovinu, rekao je za Si-En-En prošle godine visoki izvor iz njemačke vlade.
Prošlog mjeseca, ruski ministar spoljnih poslova rekao je za Si-En-En da se u američkim zatvorima nalazi "oko 60" ruskih državljana i da su "mnogi oteti pod sumnjivim okolnostima", ukazujući na to da Moskva možda želi da se neki, ili svi, vrate kao dio bilo kakvog dogovora.
Portparol Stejt departmenta odbio je da ponudi konkretne detalje o pregovaračkom procesu koji se odnosi na obezbjeđivanje oslobađanja Gerškoviča ili Vilana, rekavši za Si-En-En: "Mi redovno angažujemo partnere širom svijeta da razgovaramo o slučajevima nezakonitog pritvora i u nekim slučajevima da tražimo pomoć u sprovođenju puštanja na slobodu. Nastavljamo da radimo agresivno – koristeći sva raspoloživa sredstva – da vratimo kući sve državljane SAD koji su nezakonito pritvoreni ili držani kao taoci u inostranstvu. Rusija treba odmah da oslobodi Evana Gerškoviča i Pola Vilana.
RUSKI ŠPIJUNI U PRITVORU
Pored Krasikova, savezničke zemlje SAD nedavno su uhapsile niz drugih osumnjičenih da su ruski špijuni.
Krajem prošle godine Norveška je uhapsila osumnjičenog ruskog špijuna koji se predstavljao kao akademik koji je bio u zemlji nakon što je proveo godine studirajući u Kanadi, prema norveškoj domaćoj bezbjednosnoj agenciji.
Sličan slučaj pojavio se sa ruskim špijunom u Brazilu krajem prošle godine. Sergej Čerkasov je pohađao prestižnu školu Džon Hopkins za napredne međunarodne studije (elitnu školu spoljne politike Džon Hopkins u Vašingtonu). Nakon što se predstavljao kao student iz Brazila, Čerkasov je prošle jeseni uhapšen zbog prevare s identitetom. Ministarstvo pravde optužilo je Čerkasova da radi za rusku vojnu obavještajnu službu (GRU) i zatražilo od Brazila da ga izruči prošlog mjeseca.
Estonija je prošle godine uhapsila jednog ruskog državljanina za koga Ministarstvo pravde vjeruje da je oficir FSB-a. Vadim Konoščenok je navodno pokušao da pošalje hiljade američkih metaka, poluprovodnika i drugih elektronskih komponenti u Rusiju. SAD su zatražile izručenje Konoščenoka, iako je nejasno da li postoje istovremeni razgovori o njegovom uključivanju u bilo kakvu moguću razmjenu zatvorenika.
Kada SAD zatraže izručenje ruskog kriminalca, to ne znači da će on biti umiješan u bilo kakvu zamjenu, ali to podstiče razgovore između dvije zemlje o zatvoreniku, što bi američkim obavještajnim zvaničnicima moglo da omogući da se zemlja angažuje po tom pitanju, rekao je jedan američki zvaničnik.
Druge zemlje su takođe nedavno uhapsile navodne ruske špijune, uključujući Poljsku, Švedsku i Sloveniju.
DRUGE OPCIJE
Američki zvaničnici su upozorili da bi moglo potrajati da se ideje realizuju, rekao je jedan američki zvaničnik.
Ali identifikovanje ruskih špijuna u pritvoru američkih saveznika ostaje centralno u naporima koji su u toku jer SAD znaju da Rusija pridaje veliku vrijednost njihovim obavještajnim operacijama.
Dugogodišnji stav Ministarstva pravde je da se protivi razmjeni zatvorenika. Mnogi zvaničnici pravosuđa vjeruju da razmjene podstiču zatvaranje Amerikanaca i podrivaju napore da se strani kriminalci izruče kako bi mogli da budu osuđeni za zločine u SAD.
Još jedno sredstvo koje SAD imaju na raspolaganju je ukidanje sankcija za ruske grupe optužene da su umiješane u uzimanje Amerikanaca za taoce. Ruska Federalna služba bezbjednosti sankcionisana je prošlog mjeseca nakon što je više puta učestvovala u hapšenju, istrazi i pritvaranju američkih državljana koji su nezakonito pritvoreni u Rusiji, saopštio je Stejt department.
Kada su te sankcije stupile na snagu, zvaničnici administracije su rekli da ih je moguće ukinuti ako Amerikanci koji se drže u Rusiji budu oslobođeni. Ali sadašnji i bivši zvaničnici priznaju da samo poništavanje ovih sankcija – posebno zato što je FSB već sankcionisan pod drugim vlastima – neće biti dovoljno.
-Rusi su već tako široko sankcionisani, da je malo vjerovatno da će ih ukidanje sankcija pokrenuti, rekao je drugi bivši američki zvaničnik.
