Manje od sedmicu dana nakon što su bolesna goveda u američkim saveznim državama Teksas i Kanzas bila pozitivna na ptičji grip, teksaški državni funkcioneri saopštili su da je jedna osoba zaražena virusom nakon što je došla u bliski kontakt sa - zaraženim kravama.
Ovo je tek drugi slučaj H5N1 ptičje gripe u Sjedinjenim Državama, dok je zadnji bio prije dvije godine. Rizik za javnost je,kako kažu stručnjaci, i dalje nizak, a testiranja i analize su u toku, piše New York Times.
Ptičji grip spada u grupu gripa koji su prvenstveno prilagođeni pticama. H5N1 prvi put je identifikovan 1996. godine u Kini kod gusaka, a kod ljudi u Hong Kongu godinu dana kasnije.
Ove godine su se počeli pojavljivati izvještaji o kravama zaraženim ptičjim gripom u Teksasu i Novom Meksiku. Najmanje jednoj osobi u Teksasu je dijagnostifikovan ptičji grip nakon kontakta sa zaraženim kravama, kako se pretpostavlja, kazali su državni funkcioneri u ponedjeljak.
Postoje različiti načini na koje je virus mogao pronaći svoj put do goveda. Stručnjaci navode da su najvjerovatnije zaražene divlje ptice kontaminirale hranu ili vodu koju goveda konzumiraju. Zasada nema znakova da je virus toliko napredovao da bi se mogao lako širiti među ljudima, kazali su savezni funkcioneri.
Primarni pacijentov simptom bio je konjunktivitis, a sada se liječi antivirusnim lijekovima i dobro oporavlja, kažu u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti.
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je prve slučajeve u stadima u Teksasu i Kansasu prošle sedmice, a nekoliko dana kasnije i u stadu u Mičigenu. Preliminarno testiranje sugeriše da bi krave u Novom Meksiku i Ajdahu takođe mogle biti zaražene.
Virus je identifikovan kao ista verzija H5N1, podtipa gripa koji cirkuliše u sjevernoameričkim pticama. Centar za kontrolu i prevenciju bolesti sarađuje s državnim odjelima za zdravstvo na praćenju ljudi koji su možda bili u kontaktu sa zaraženim pticama i životinjama, rekli su iz Centra u ponedjeljak.
Takođe, pozivaju ljude da izbjegavaju izlaganje bolesnim ili mrtvim pticama i životinjama, te potencijalno zaraženim materijalima. Pitanje koje se postavlja jest ono širenja same bolesti, moguće je da krave samostalno dobiju virus, osobito ako su zajednička hrana ili voda kontaminirani.
Međutim, zabrinjavajuća je mogućnost da se virus širi s krave na kravu. Naučnici navode kako ne bi bili iznenađeni da ne postoji određeni stepen prenosa s krave na kravu, jer kako navodi dr Gregory Gray, epidemiolog za zarazne bolesti na Medicinskom odjelu Univerziteta u Teksasu, ne vidi na koji bi se drugi način virus mogao tako brzo širiti.
Prenos virusa s krave na kravu bi lako mogao dovesti do većih, dugotrajnijih epidemija. To bi virusu takođe dalo više mogućnosti prilagodbe svojim domaćinima, povećavajući rizik da mutira i postane opasan za ljude.
Naučnici i ostali stručnjaci pomno prate situaciju te se zasad čini kako nema sposobnost djelotvornog širenja među ljudima.
