Od 2018. do 2022. evropski uvoz oružja porastao je za 47 odsto u odnosu na period od 2013. do 2017. godine, utvrdio je švedski institut, koji prati izvoz i uvoz aviona, ratnih brodova, tenkova, topništva, projektila i raznih sustava naoružanja..

SIPRI u izvještaju analizira sve "transfere naoružanja", pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu.

Institut potom procjenjuje vrijednost tog naoružanja. Zbog toga ispada da je SAD prošle godine, uprkos velikoj vojnoj pomoći Ukrajini, veću vrijednost oružja izvezao u Kuvajt, Saudijsku Arabiju, Katar i Japan.

Jer te su zemlje kupile američke najmodernije skupe sisteme, a u Ukrajinu mahom ide polovno oružje iz arsenala SAD-a čija je vrijednost manja.

Redoslijed pet najvećih izvoznika oružja nije se mijenjao: nakon SAD-a slijede Rusija, Francuska, Kina i Njemačka.

Evropa se masovno naoružava

Evropske članice NATO-a povećale su uvoz za 65 odsto.

"Iako su se transferi oružja na svjetskoj nivo smanjili, oni prema Evropi naglo su porasli zbog napetosti između Rusije i većine drugih evropskih država", konstatovao je u saopštenju Pieter D. Vezeman, viši istraživač u SIPRI-ju.

"Nakon invazije na Ukrajinu evropske zemlje žele uvoziti više oružja, i to u kraćem roku", dodao je Vezeman.

Na globalnom nivou uvoz oružja smanjio se za 5.1 odsto. Afričke države smanjile su uvoz za 40 odsto, a one u Sjevernoj i Južnoj Americi za 21 odsto. Smanjen je i uvoz u azijsko-pacifičkoj regiji, za 7.5 odsto, i na Bliskom istoku, za 8.8 odsto.

Izuzetak su u Aziji zemlje na istočnom dijelu kontinenta i "određene zemlje na drugim područjima s visokom razinom geopolitičke napetosti, napominju.

"Strateško takmičenje nastavlja se i u drugim dijelovima svijeta: porastao je uvoz oružja u istočnu Aziju, a isporuke na Bliski istok zadržale su se na visokom nivou", objasnio je Vezeman.

Amerikanci ostaju uvjerljivi broj 1

SAD i Rusija bili su u protekla tri decenije najveći i drugi po veličini izvoznik oružja u svijetu.

Od 2018. do 2022. SAD je povećao vođstvo, s 14 posto većim izvozom u poređenju s prethodnih pet godina. Američki udio u globalnom izvozu porastao je s 33 na 40 odsto.

Ruski izvoz oružja smanjio se pak za 31 odsto, a udio u globalnom izvozu pao je s 22 na 16 odsto. Trećeplasirana Francuska primaknula se Rusiji s povećanjem udjela u globalnom izvozu sa 7.1 odsto od 2013. do 2017. na 11 odsto u petogodišnjem periodu zaključno s 2022.

"Invazija na Ukrajinu vjerovatno će dodatno ograničiti ruski izvoz oružja", rekao je Vezeman iz SIPRI-ja, "zato što će Rusija dati prioritet snabdijevanje vlastitih oružanih snaga, dok će potražnja iz drugih država ostati na niskoj razini zbog trgovinskih sankcija".

Lani je SIPRI upozorio da će globalni nuklearni arsenal vjerovatno rasti u nadolazećim godinama, napominje "Reuters".

Kako kažu u SIPRI-ju, ovakve velike promjene nisu neobične kod naoružanja jer su za rast izvoza često dovoljne jedna ili dvije velike i skupe narudžbe.

Ali, kako kaže Vezeman, za rast francuske industrije postoje i strukturni razlozi:

"Francuska jako potiče svoju namjensku industriju i time u posljednjoj deceniji postiže velike uspjehe".

Kina ne prodire na velika tržišta

U istom periodu je njemački izvoz pao za 35 odsto, a kineski za 23 odsto.

"Kini nije uspjelo prodrijeti na neka velika tržišta, u nekim slučajevima to ima jasne političke razloge", kaže istraživač instituta iz Stokholma za "Deutsche Welle".

Recimo, Kina ne prodaje oružje susjednoj Indiji koja spada među velike kupce.

"Iznenađujuće je pak što se Kina nije uspjela izboriti s konkurentima iz SAD-a i E vrope ni u većini država Bliskog i Srednjeg istoka", dodaje Vezeman.

Istraživači primjećuju da je Rusija pretekla Kinu kao glavni dobavljač podsaharske Afrike, što je posebno vidljivo poslije državnih udara u Maliju. I Turska nabavlja bitno manje oružja od SAD-a.

Vojni avioni, ratni brodovi, nosači aviona...

SIPRI je analizirao i narudžbe skupog oružja, poput vojnih aviona, ratnih brodova, nosača aviona i podmornica za idući period.

Prema njihovoj analizi, SAD će ostati daleko najveći izvoznik. Oko 60 odsto svih naručenih borbenih avion i helikoptera je američke proizvodnje.

Samo prošle godine je 13 država naručilo 376 takvih američkih letjelica.

Francuska bilježi velik broj narudžbi, dok njemačke letjelice nije naručio niko, ali zato jest brodove.

Rusija ima relativno malo narudžbi što se objašnjava time da domaćoj vojsci treba više naoružanja pa je manje na prodaju.

Evropa se i lani masovno naoružavala

Podsjetimo, i prošlogodišnje izvješće Instituta pokazalo je kako se Evropa još od ruske invazije Krima počela naoružavati.

Izvješće za period od 2017. do 2021. pokazalo je da je opseg kupljenog oružja zapravo pao za 4.6%, ali evropske države su kupile za 19% veći iznos oružja nego u prethodnom periodu.