Svega nekoliko dana do predsjedničkih izbora u utorak, podaci o radnim mjestima u SAD nisu mogli doći u gore vreme za Kamalu Haris.
Iako postoje "posebni faktori" zbog kojih je najveća svjetska ekonomija u oktobru otvorila samo 12.000 novih radnih mjesta to, navodi "Gardijan", teško da će ubijediti američke birače da im je ekonomija "zdrava".
Prošlog mjeseca dva jaka uragana - Helena i Milton - pogodila su SAD. To je dovelo do privremenih otpuštanja 20.000 do 50.000 ljudi. Zaposlenost u proizvodnji pala je za 46.000 radnih mjesta – pri čemu je najveći pad rezultat štrajka u vazduhoplovnom gigantu "Boingu".
To, ipak, neće utešiti kamp Kamale Haris. Naime, čak i ako se uzmu u obzir uragani i štrajk "Boinga", podaci o zapošljavanju su bili slabi. Konsenzus među analitičarima – koji su unapred znali za posebne faktore – bio je da će se rast radnih mjesta smanjiti sa septembarskih 254.000 na 113.000 u oktobru. Dugim riječima, potražnja za radnom snagom smanjila se u ključnom trenutku.
Nešto slično se dogodilo u Velikoj Britaniji tokom izbora 1970. godine, kada su na raspoloženje u posljednjih nekoliko dana kampanje uticali loši mjesečni podaci o trgovini.
Kao i sa podacima o platnim spiskovima u SAD, postojali su razlozi zbog kojih se britanski trgovinski deficit iznenada povećao – dolazak dva nova "Boingova" džambo džeta u Ujedinjeno Kraljevstvo povećao je vrijednost uvoza.
Konzervativci su iskoristili podatke kao dokaz slabe ekonomije i pobijedili na izborima koje su, prema anketama, bili na putu da izgube. Loši podaci o trgovini naveli su glasače da dovode u pitanje poruku laburista: da se ekonomija vratila na pravi kurs nakon devalvacije funte 1967.
Haris sada može da očekuje da će Donald Tramp iskoristiti ovaj pad broja radnih mjesta, naročito zato što mnogi američki birači trpe zbog povećanja troškova života. Posebni faktori ili ne, brojke o slabim poslovima neće učiniti ništa da im se promjeni taj utisak.
