Austrijski istoričar i publicista Hanes Hofbauer smatra da približavanje Rusije i Kine, čak i po cijenu da Moskva bude mlađi ekonomski partner Pekingu, označava kraj "američkog vijeka", uz mogući epilog stvaranja multipolarnog svijeta, odnosno kinesku hegemoniju.
Hofbauer, koji je autor knjige "Slika neprijatelja – Rusija, istorija jedne demonizacije", ističe da Zapad zauzima neprijateljski stav prema svakom pokušaju Moskve za stvaranje integracija, uz ismijavanje, odbacivanje i proglašavanje opasnosti za svoje interese.
"Doktrina SAD, koju sledi i (američki predsjednik) Džozef Bajden, propagira da ne treba da postoji nikakva moć osim transatlantske na čelu sa SAD. Vašington naročito radi na sprečavanju veza i eventualnog saveza između Moskve i Berlina", rekao je Hofbauer za "Večernje novosti".
Navodeći da je uništenje cjevovoda na svojevrstan način najavio Bajden u prisustvu njemačkog kancelara Olafa Šolca, on je ocijenio da miniranje "Sjevernog toka" pokazuje koliko su daleko neprijatelji Rusije spremni da idu, što pokazuje da se SAD kao svjetska sila u opadanju bori svim sredstvima da spriječi silazni trend.
Govoreći o ratu u Ukrajini, Hofbauer je rekao da je najvažnija posljedica tog sukoba "devesternizacija evroazijskog prostora", uz dedolarizaciju, o kojoj svjedoči to što Saudijska Arabija kao dosadašnji ključni saveznik Vašingtona trguje energentima sa Kinom u juanima, dok Indija kupuje ruski zemni gas za rublje.
"Drugim riječima, ono što je Americi na najokrutniji način pošlo za rukom u Iraku i Libiji, gdje je bombardovana `dedolarizacija` koju su priželjkivali (predsjednici Iraka i Libije) Sadam Husein i Muamer el Gadafi, ne uspijeva kada je u pitanju Rusija", objasnio je Hofbauer.
On smatra da sukob u Ukrajini nije počeo 24. februara prošle godine, kako na to gleda Zapad, već 4. maja 2014. godine kada su ukrajinski jurišni helikopteri poletjeli ka Slavjansku protiv snaga antimajdana, koji su preuzimanje vlasti u Kijevu doživjeli kao državni udar.
Hofbauer je podsjetio da su se nedjelju dana kasnije ukrajinski tenkovi kotrljali ka Marijupolju, pa je tako osam godina prije ruske operacije u Ukrajini buknuo građanski rat i odnio više od 10.000 života.
"Moja poruka je da u područjima koje okupiraju ruski vojnici u Donbasu žive pretežno Rusi, od kojih je većina protiv vlade u Kijevu, pošto antiruska politika ide dotle da zabranjuje ruski jezik i kulturu. To ne opravdava rusku invaziju, ali je objašnjava", naveo je Hofbauer.
Govoreći o Minskim sporazumima, on je podsjetio da je "Minsk dva" bio međunarodno priznat i da je nukleus tog plana obuhvatao federalizaciju Ukrajine, odnosno poseban status za Donbas, koji je ostajao u njenom sastavu.
Međutim, kako je ukazao, umjesto da se taj sporazum primijeni, počele su pripreme za naoružavanje Ukrajine i dezintegraciju, odnosno raspad Rusije, što je najdirektnije potvrdio nekadašnji predsjednik Ukrajine Petar Porošenko, a indirektno i bivši njemački kancelar Angela Merkel.
Hofbauer je ocijenio da su vodeći zapadni političari, udruženi sa tadašnjim ruskim predsjednikom Borisom Jeljcinom željeli da etabliraju Rusiju kao svoju ekonomsku periferiju kako bi njene najvažnije industrijske i privredne resurse predala zapadnim korporacijama.
"Napredovanje u toj nameri zaustavljeno je pod sadašnjim predsednikom Rusije Vladimirom Putinom. Napredovanje NATO-a prema Istoku se, međutim, nastavilo. Velika prekretnica po pitanju poverenja na liniji između zapada i istoka bilo je ignorisanje `Minska dva` od Ukrajine, Francuske i NJemačke, koje su bile njegove potpisnice", rekao je Hofbauer.
Ističući da radi na novoj knjizi "Posljedice rata - kako borba za Ukrajinu mijenja svijet", Hofbauer kaže da je uočio politički pomak udesno i militarizaciju u svim društvima, kao i širenje cenzure u zemljama EU, gdje su svi ruski mediji zabranjeni, dok sportistima i umjetnicima iz Rusije nije dozvoljeno da nastupaju.