Olbrajt će u Srbiji ostati upamćena kao jedna od najomraženijih stranih političarki. To i ne čudi, jer je za vrijeme mandata državne sekretarke bila jedan od najvećih zagovornika bombardovanja naše zemlje, pravdajući da je u pitanju “humanitarna misija”. Mnoge u SAD je ta žestina iznenadila pa su rat nazvali “Medlin rat”.

Ključnu ulogu imala je i u mirovnim pregovorima u Rambujeu o Kosovu i Metohiji 1999. godine. Tada je praktično presjekla pregovore, obećavši Albancima referendum za tri godine, a Srbima čuveni Aneks B, za koji su i strani političari govorili da je predviđao okupatorski status za Jugoslaviju. Nedugo zatim, uslijedilo je bombardovanje.

Pitali su je šest godina kasnije da li bi 1999. postupila drugačije, ali je rekla da bi "zauzela mnogo tvrđi stav prema Miloševiću“, te da je"ponosna na mnoge svoje poteze“.

Bila je i ostala najveći zagovornik nezavisnosti Kosova, što joj nisu zaboravili - prije dvije godine je dobila i bistu u Prištini. Da je ostala prijatelj Kosova pokazala je krajem prošle godine u decembru na saslušanju pred Spoljnopolitičkim Predstavničkim domom kongresa.

Ne možemo da joj zaboravimo ni što je 2012. godine u Pragu, na promociji svoje autobiografije, “Praško proljeće – lična priča o sjećanju o ratu 1937-1948.” uzviknula "Odvratni Srbi". Nije mogla da se suzdrži nakon što joj je, kako su prenijeli mediji, grupa prosrpski orijentisanih Čeha pokazala fotografiju žrtava NATO bombardovanja 1999.