Njemačka ekonomija stagniraće u 2024. godini, procjenjuju vodeći ekonomski instituti, drastično snizivši prognozu zbog visokih kamatnih stopa, slabe globalne potražnje i političke neizvjesnosti. Najveća evropska ekonomija porašće u ovoj godini za 0.1 odsto, pokazuju nove procjene instituta Ifo, DIW, IWH, IfW i RWI.
Prošle jeseni prognozirali su da će aktivnost u 2024. porasti za 1.3 odsto. Marginalno su pak smanjili procjenu za iduću godinu, na 1.4 odsto.
"Iako će oporavak vjerojatno krenuti od proljeća, rast u cjelini gledano neće baš biti jak", rekao je Stefan Kooths, voditelj ekonomskih istraživanja pri Kielskom institutu za svjetsko gospodarstvo (IfW).
Еkonomska aktivnost trenutno je tek neznatno veća nego što je bila prije pandemije budući da produktivnost stagnira, navode instituti u proljetnom izvještaju. "I u domaćoj i u inostranoj ekonomiji u posljednje vrijeme prevladavaju nepovoljni faktori", navodi se u izvještaju.
Njemački izvoz pada uprkos ubrzanoj globalnoj ekonomskoj aktivnosti, konstatuju, ukazujući na slabu potražnju za kapitalnim i intermedijarnim proizvodima, ključnim njemačkim izvoznim proizvodima. Tome valja dodati narušenu cjenovnu konkurentnost njemačkih dobara čija proizvodnja iziskuje veću potrošnju energije, dodali su.
Korporativna ulaganja trebala bi porasti u 2025. godini, ali će se vjerovatno zadržati na nivou iz 2017. zbog neizvjesnosti koja obavija ekonomsku politiku, ističu u izvještaju.
Ključna lična potrošnja
U ovoj će godini lična potrošnja postati najvažniji motor rasta ekonomije, a u idućoj godini trebao bi je u toj ulozi zamijeniti snažniji izvoz, navode instituti. Poticaj potrošnji trebala bi biti slabija inflacija, koja bi u ovoj godini trebala kliznuti na 2.3 odsto i na 1.8 odsto u 2025.
Potrošnju bi trebalo pomoći i snažno tržište rada, smatraju instituti, dodajući da bi nezaposlenost ovog proljeća trebala tek neznatno rasti. U ovoj godini stopa nezaposlenosti vjerovatno će iznositi 5.8 odsto i kliznuti na 5.5 odsto u 2025.
U takvim bi uslovima plate trebale realno porasti tokom cijelog perioda obuhvaćenog istraživanjem i nadoknaditi gubitke iz 2022. i prve polovine 2023., navodi se u izvještaju.
.webp)
Ali, nivo s kraja 2021., prije drastičnog skoka inflacije, trebale bi dostignuti tek u drugom tromjesečju 2025. godine, naglašavaju stručnjaci.
Ministarstvo ekonomije uključuje prognoze instituta u svoje projekcije. Vlada trenutno očekuje da će najveća evropska ekonomija ove godine rasti po stopi od 0.2 odsto, snizivši takođe drastično prognozu koja je predviđala 1.3-postotni rast aktivnosti, podsjeća Rojters.
(Indeks)
