"Gvozdena kupola" je dosad u puno navrata odigrala ključnu obrambenu ulogu u trajnim izraelsko-arapskim sukobima, presrećući brojne pokušaje raketnog djelovanja po tamošnjim gradovima. No njezinu neefikasnost ovoga utorka nije se moglo tako lako sakriti. Vojno krilo Hamasa ispalilo je taj dan više od 130 projektila na Tel Aviv uspjevši lako probiti metaforičko "željezo"  protivvazdušnog kišobrana: mrtvi građani, srušene zgrade, zapaljeni naftovodi, zatvoren i oštećen aerodrom Ben Gurion svjedočili su jasno o njegovoj nesavršenosti, piše Slobodna Dalmacija.

RAW FOOTAGE: This is the moment the Iron Dome intercepted a barrage of rockets over Tel Aviv and central Israel. pic.twitter.com/8jl8OTgWCl

— Israel Defense Forces (@IDF) May 11, 2021

Mnogi vojni analitičari s tugom su konstatovali kako raketa od hiljadu dolara s lakoćom buši presretačku "kupolu" u koju je uloženo, kako se procjenjuje, od 2,5 do 3 milijarde dolara. Jerusalem Post otvoreno se zapitao je li završilo doba njene dominacije i hermetičke bezbjednosti koju je dosad uvijek pružala građanima Izraela, a u isto vrijeme propitujući u svojoj analizi još važniju bezbjednosnu dilemu: 

INTERCEPTED:
Terrorists recently fired another barrage of rockets from Gaza toward the Israeli city of Ashkelon.

We intercepted the rockets with the Iron Dome Aerial Defense System, and are now striking Hamas terror targets. pic.twitter.com/5i87BRAgDn

— Israel Defense Forces (@IDF) May 10, 2021

Jesu li Iran i Hezbollah u međuvremenu išta naučili od palestinskog Hamasa?

Izraelski Iron Dome je sistem PVO koji su zajedno kreirale izraelske kompanije Rafael Advanced Defense Systems i Israel Aerospace Industries, uz finansijsku i tehničku podršku Sjedinjenih Država. Njegov mozak predstavlja višenamjenski radar koji u krugu od 5 do 70 kilometara izuzezno brzo traži, locira i prati kretanje svakog vazdušnog tijela: aviona, rakete, bombe. Nakon što detektuje potencijalnu opasnost, računar aktivira rakete-presretače koje takve projektile obaraju na tačkama dovoljno udaljenima od branjenih zona. Vojska SAD-a je prije nekoliko godina analizirala mogućnost nabavke Iron Domea, ali su od svega odustali, procijenivši da sistem ima znatne šupljine i nesavršenosti. Američke procjene dobile su potvrdu i u praksi da se Iron Dome ne može baš nositi s malo gušćom "kišom" istih raketa.

VIDEO: Dozens of rockets fired from Gaza are intercepted by Israel's Iron Dome air defense system over the Tel Aviv metropolitan area. pic.twitter.com/DbKUkpCp6u

— Avi Mayer (@AviMayer) May 11, 2021

Palestinci su mu očito pronašli "Ahilovu petu", napučivši pojas Gaze veoma gustom balistikom u kojoj su rakete njihove vlastite proizvodnje, jeftine rakete sovjetske proizvodnje, ali i puno opasnije te preciznije sovjetske rakete Grad dometa 40 kilometara. Upravo ove zadnje su se pokazale najopasnijima za štit Iron Domea nad izraelskim gradovima, čime je Hamas demonstrirao kako se razvio u lukavog protivnika čiji raketni arsenal postaje sve teže uništiti.

Jerusalem Post piše kako su izvori iz obavještajne i sfere nacionalne bezbjednosti već duže vrijeme upozoravali njihove novinare da libanonski Hezbollah ima dovoljno projektila da “zaspe Izrael s više od 500 raketa dnevno", a to je svakako broj kojemu ne može odoljeti "Gvozdena kupola". Ratni kabinet i izraelske obavještajce očito je iznenadilo to što su po pitanju raspolaganja borbenim arsenalom jako podcijenili palestinski Hamas, piše Slobodna Dalmacija.

- Ako je izraelska doktrina nakon 50-dnevnog rata u Gazi 2014. godine bila da će nadživjeti Hamas, jer je Gvozdena kupola skoro pa hermetička zaštita za većinu države, ovo sad jako mijenja odnose. Ako i Hamas ima više tih projektila dugog dometa, onda to itekako može uticati na izraelske ratne planove, a posebno na procjene trajanja ovog rata. Ako ‘jadni’ Hamas može probiti protivraketni štit sa 100 raketa za nekoliko minuta dva puta u danu, koliko štete tek mogu nanijeti Hezbollah i Iran s daleko moćnijim i većim količinama raketa - pita se Jerusalem Post.