Leš se nalazio odmah pored ulaza u konzularno odjeljenje, na pločniku u Berenštrase. Taj čovjek je očigledno bio izbačen kroz prozor.

Pokušaji reanimacije su propali. Imao je 35 godina.

Muškarac je, kako se ispostavilo, bio akreditovani ruski diplomata i već oko dvije godine stacioniran u Berlinu – i to kao "drugi sekretar ambasade". Prethodno je bio na službi u drugim zemljama, između ostalog i u Austriji.

S obzirom na diplomatski imunitet, berlinska policija ne sme da istražuje ovaj slučaj.

Posmrtni ostaci preminulog muškarca su prebačeni u Rusiju.

Ambasada je saopštila da se radi o "tragičnoj nesreći" i da svaku spekulaciju smatra "pogrešnom".

O ovome se govorilo u kancelariji kancelarke

Ali slučaj i dalje intrigrira njemačke bezbjednosne službe.

Smrt diplomate bila je tema i tokom predstavljanja nedjeljnog izvještaja o stanju tajnih službi u kancelariji kancelarke Merkel.

Naime, moguće je da je diplomatski status tog čovjeka bio u stvari samo paravan – te da se zapravo radilo o ruskom špijunu.

U svakom slučaju, otac 35-godišnjaka je visokorangirani saradnik ruske obavještajne službe FSB.

On je, kako se navodi, šef odjeljenja koje je između ostalog, zaduženo za progon, čak i ubistva terorista, kao i deklarisanih neprijatelja države i Ustava.

Njemačke bezbjednosne službe polaze od toga da to ne mora nužno da znači da je i njegov sin, koji je pronađen mrtav u Berlinu, radio za "FSB".

Bez dokaza

Kako se saznaje iz bezbjednosnih krugova, do sada nisu pronađeni dokazi koji bi zaista dokazali da je ovaj diplomata u Njemačkoj bio aktivan po nalogu FSB-a.

Takođe ništa ne ukazuje na to da je imao veze s ubistvom jednog čečenskog azilanta, koji je u leto 2019. likvidiran u berlinskom parku Klajiner Tirgarten.

No, nije isključeno da je on radio za neku drugu rusku tajnu službu.

Diplomatska predstavništva, dakle ambasade i konzulati su tradicionalno uporišta obavještajnih službi.

I to potpuno službeno, to zna i svaka zemlja domaćin.

Stručni termin za to je u Njemačkoj "Legalresidentur", odnosno (u slobodnom prevodu) legalno predstavništvo tajne službe u inostranstvu.

Gotovo svaka država koja u Njemačkoj ima svoju ambasadu, osim diplomata akredituje i službene predstavnike svojih bezbjednosnih službi.

Ovi obavještajci su često kontakt-osobe za njemačke službe, poput Službe za zaštitu ustavnog poretka i Savezne obavještajne službe BND.

Takođe i ruske službe imaju takvu kontakt-osobu.

Osumnjičene navodne diplomate

Pored njih često postoje i drugi obavještajci, koji nisu prijavljeni kao takvi, već su "prerušeni" u diplomate.

Upravo u slučaju Rusije bi broj tih kamufliranih špijuna mogao biti, kako se sumnja, prilično velik.

Pretpostavlja se da čak četvrtina diplomatskog osoblja špijunira za rusku "domaću" tajnu službu FSB, za inostranstvo SVR ili za vojnu tajnu službu GRU.

Diplomatski status te špijune u Njemačkoj štiti od krivičnog progona, ali su oni ipak na "meti" kontrašpijunaže nemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka - nadzor agenata, prisluškivanje telefona i nadgledanje pošte već godinama je svakodnevni posao čuvara ustavnog poretka.

Kao rezultat toga mnoge osobe su Nijemcima već upale u oči, uhapšene su ili čak i osuđivane zbog toga što su bili aktivni doušnici ruskih obavještajnih službi - ili su to tek htjeli da postanu.

Prije nekoliko godina je, na primjer, jedan saradnik BND-a pokušao Rusima da proda tajne interne podatke svoje službe.

Ponudu je poslao mejlom na adresu ruskog generalnog konzulata u Minhenu.

Ruski špijuni mu nisu odgovorili, ali je do informacija došla Služba za zaštitu ustavnog poretka.

Na kraju se ispostavilo da je taj beendeovac već ranije prodavao službene tajne američkoj obavještajnoj službi CIA.

U ljeto 2017. saradnik jedne firme koja je bila zadužena za održavanje elektronskih uređaja u Bundestagu, poslao je jednu kovertu na adresu ruske ambasade u Berlinu.

Na pošiljci nije stajała adresa pošiljaoca, a bila je namijenjena ruskom vojnom atašeu.

Služba za zaštitu ustavnog poretka je presrela poštu i u pismu otkrila CD sa 385 dokumenata u pdf-formatu sa nacrtima zgrada njemačkog Bundestaga, informacijama o kancelarijama i drugim prostorijama.

U junu je njemačko Državno tužilaštvo naložilo hapšenje jednog saradnika Univerziteta u Augsburgu, koji je navodno djelovao kao izvor ruskoj tajnoj službi.

29-godišnji naučni saradnik osumnjičen je da se najmanje tri puta sastao s jednim ruskim špijunom i da mu je predao neke informacije sa svog Univerziteta.

Za to je, kako se navodi, dobio novac.

Njegova advokatica to demantuje i tvrdi da je njen klijent jednom svom ruskom poznaniku samo predao informacije koje su ionako bile javno dostupne.

Kada je bio uhapšen 29-godišnjak iz Augsburga, na licu mjesta je s njim bio i navodni "šef" (odnosno "oficir za vezu") ruskih agenata iz ruskog generalnog konzulata u Minhenu.

On je policajcima pokazao svoju diplomatski pasoš, i oni su ga morali pustiti.

Pomno praćenje špijunskih aktivnosti, koje se prema navodima Službe za zaštitu ustavnog poretka obavljaju iz samih ambasada i konzulata je dugotrajan i mukotrpan posao i za njemačke sigurnosne službe.

Ako se zaista želi saznati šta se uopšte događa među špijunima u diplomatskim predstavništvima, moraju se vrbovati izvori u ambasadama, naglasila je Služba za zaštitu ustavnog poretka nakon Snoudenovih otkrića o špijunskim akcijama američke tajne službe NSA.

Ali za to međutim dugo vremena nije bilo "zelenog svjetla" od savezne vlade, piše "Jutarnji.hr".