Riječ je o Vladimiru Medinskom, istoričaru koji je autor serije knjiga o predrasudama, pod naslovom "Mitovi u Rusiji", a u kojima tvrdi da Zapad širi stereotipe o Rusima.

Njega je za glavnog pregovarača sa Ukrajinom lično postavio predsjednik Rusije Vladimir Putin, a Midinski je već u ponedjeljak otišao na razgovore sa ukrajinskom stranom, u granični pojas između Bjelorusije i Ukrajine.

"Telegraf" piše da je Medinski jedan od najrigoroznijih ruskih ultrakonzervativnih savjetnika predsjednika Putina, a u tekstu se podsjeća i da je Medinski, nakon što je Putin priznao samoproglašene ukrajinske republike proruskih separatista, Donjeck i Lugansk, rekao da je riječ o "istorijskoj odluci.

Marginalna figura?

"Današnja država koju iz navike nazivamo Ukrajina je istorijski fantom sastavljen kao rezultat taktičkih odluka političara u specifičnom okruženju", rekao je on tada.

"Telegraf" piše i da je ovaj 51-godišnji bivši poslanik jedno od najprominentnijih lica kada je u pitanju istorijski revizionizam u Rusiji. Na čelu je ruskog Društva vojne istorije, bio je uključen u kontroverzne ekshumacije žrtava Staljinovog režima. Kada su tijela pronađena tvrdio je da se zapravo radi o sovjetskim vojnicima koje su ubili Finci na početku Drugog svjetskog rata, prenio je "Jutarnji list".

Njegova serija knjiga o predrasudama, pod naslovom "Mitovi u Rusiji", tvrdi da zapadnjaci šire stereotipe o Rusima kao o nasilnicima, pijancima i ljenčinama. Pre više od deset godina u jednom je intervjuu ispričao kako je teško našao izdavača.

To mu je pošlo za rukom tek kada je iskoristio svoju poziciju parlamentarnog poslanika te je na službenom memorandumu Dume poslao ponudu uokolo, nakon čega se za knjigu zainteresovao jedan moskovski distrikt koji je odlučio da je kupi za sve školske knjižare u distriktu.

Tokom mandata predsjednika Dmitrija Medvedeva od 2008. do 2012. Medinski je doživljavan kao marginalna figura s radikalnim, ultrakonzervativnim i imperijalističkim idejama. Putin ga je 2012. proglasio ministrom kulture, čime je nastavio da širi svoju konzervativnu ideologiju, a vlastima je pomogao i u širenju mržnje te ukidanju prava gej osobama.

U sukobu sa istoričarima

Još 2015. Medinski se sukobio sa uticajnim ruskim istoričarima koji su demistifikovali legendu o 28 ruskih vojnika Panfilovske divizije koji su u Drugom svjetskom ratu dali živote kako bi zaustavili njemačke tenkove, u zimu 1941. Naime, istoričari su ustanovili kako se radi o narodnoj legendi, a ne istinitoj priči, nakon čega je, zahvaljujući Medinskom, smijenjen čelnik Državnog arhiva.

"Čak i ako priče o Panfilovu nisu tačne, čak i ako su izmišljene od početka do kraja, to su svete legende u koje se ne smije zadirati, niti propitivati. Ljudi koji to čine obično su smeće", kazao je.

Tokom svog ministarskog mandata stavio je veto na finansiranje filmova koji su, prema njegovom mišljenju, ponižavali Rusiju, a slavan je postao i po svojoj rečenici kako "nema smisla finansirati filmove koji pljuju po državnim vlastima", dodavši da bi finansiranje kritički orijentisanih filmova bio "državni mazohizam".

"Telegraf" piše i da se Medinski svojevremeno obrušio i na jednog od najvećih ruskih književnika svih vremena, Fjodora Dostojevskog, za kog je ustanovio da je previše patetičan.

"Previše govori o boli i patnji, u njegovim djelima nema ni jednog pozitivnog lika, patriote", kazao je.

Sporna doktorska disertacija

Stoga ne čudi da je Putinova odluka da ga imenuje glavnim "mirotvorcem" u ovom sukobu izazvala šok u Ukrajini. Cijenjeni sveštenik Andrej Kurajev je u ponedjeljak izjavio da je to uvreda za Ukrajinu.

"Ako je tako, onda bi Ukrajina sada trebalo da imenuje Ljaška", kazao je on, misleći na Oleha Ljaška, ukrajinskog marginalnog nacionalističkog političara.

Mediji ističu i da je Medinski u žižu interesovanja dospio i 2016. kada su uticajni istoričari ustali protiv njegove doktorske disertacije nazvavši je propagandnim pamfletom.

Jedan ruski medij tada je objavio članak pod naslovom: "Evo zašto Medinski nije istoričar".