Peter Pelegrini je šesti predsjednik Slovačke od sticanja nezavisnosti nakon raspada Čehoslovačke 1993. godine. Na toj funkciji naslijediće Zuzanu Čaputovu, prvu ženu na čelu te države.
Slovački Zavod za statistiku saopštio je da je u drugom krugu predsjedničkih izbora Pelegrini, kandidat koga podržava vladajuća koalicija, osvojio 53,12 odsto glasova, što znači da je dobio podršku 1.409.255 birača. Njegov protivkanidat, prozapadno orijentisani političar, bivši diplomata Ivan Korčok osvojio je 46,87 odsto glasova, odnosno za njega je glasalo 1.243.709 birača, piše RT Balkan.
Novoizabrani predsjednik Slovačke je u prvom obraćanju nakon pobjede poručio da će učiniti sve da njegova zemlja "uvijek bude na strani mira, a ne rata", čime je "pokazao" da će slijediti politiku sadašnjeg slovačkog premijera Roberta Fica, svog bliskog saradnika koji se oštro protivi slanju oružja Kijevu.
Naime, Ficova partija "Smer" pobijedila je na parlamentarnim izborima u septembru prošle godine na proruskoj i antiameričkoj platformi, a dio koalicione Vlade koju je Fico formirao je i Pelegrinijeva stranka Hlas (Glas).
Pelegrini, koji je bio Ficov zamjenik u Smeru, postao je premijer 2018. godine, nakon što je Fico primoran da podnese ostavku poslije velikih antivladinih protesta zbog ubistva novinara Jana Kucijaka i njegove vjerenice.
Kasnije se odvojio od Fica i osnovao sopstvenu stranku Glas, više centrističku i liberalniju od Ficovog populističko-ljevičarskog Smera.
Odnos prema Rusiji i situaciji u Ukrajini
Pelegrini dijeli mišljenje slovačke vlade o potrebi normalizacije odnosa Bratislave sa Moskvom, čiji je kvalitet naglo opao poslije 24. februara 2022. godine i smatra da su se sankcije Rusiji u većini slučajeva pokazale kao neefikasne, te da su negativno uticale na stanovnike Slovačke.
Novi predsjednik ne odbacuje ideju da ЕU ima jedinstveni pristup Ruskoj Federaciji u vezi sa situacijom u Ukrajini, ali primjećuje potrebu da se uzme u obzir uticaj sankcija na ekonomije zemalja zajednice.
"Prilikom formiranja stava o tom pitanju, Slovačka treba da vodi računa o sopstvenim nacionalnim i državnim interesima", rekao je ranije Pelegrini.
On je takođe istakao da neće dozvoliti da Slovačka bude uvučena u sukob u Ukrajini i odbacio ideju o slanju stranih jedinica u tu zemlju.
Ovakav pristup, kako je rekao, neće dati očekivane rezultate i samo će dovesti do pogibije hiljade vojnika i civila.
"Situacija u Ukrajini nema vojno rješenje, a taj sukob mogao bi da se pretvori u još veću katastrofu", napomenuo je Pelegrini, napomenuvši da Ukrajina ne može da uđe u NATO.
Еkonomista po obrazovanju sa italijanskim korijenima
Pelegrini je rođen 6. oktobra 1975. godine u gradu Banska Bistrica, koji se nalazi u centralnoj Slovačkoj. Visoko obrazovanje stekao je na Еkonomskom fakultetu Univerziteta "Matej Bel" u Banskoj Bistrici. Diplomirao je i na Еkonomskom fakultetu Tehničkog univerziteta u Košicama (Istočna Slovačka), fokusirajući se na bankarstvo, investicije i finansije. Od 2002. do 2006. godine radio je kao ekonomista.
Pelegrini ima italijanske korijene. Njegov pradjed Leopoldo Pelegrini došao je u tadašnju Austrougarsku kako bi učestvovao u izgradnji pruge između Ljevice i Zvoljena.
Pelegrini je bio na čelu slovačke vlade od 22. marta 2018. do 20. marta 2020. godine.
Dva puta je biran za predsjednika Nacionalnog savjeta (parlamenta) Slovačke. Prvi put na čelu najvišeg državnog organa bio je od 25. novembra 2014. do 23. marta 2016. godine i ponovo je preuzeo tu funkciju 25. oktobra 2023. godine.
Kao Ficov najbliži saveznik, bio je dio njegovog kabineta, na raznim ministarskim funkcijama, a 11. septembra 2020. osnovao je stranku "Glas – socijaldemokratija", čiji je predsjednik.
