Frost je progresivni demokrata čija se kampanja fokusirala na pitanja od posebnog značaja za mnoge mlade glasače: nasilje oružjem, klimatske promjene, prava na abortus...

Ali ko su zapravo Zumeri?

Najprije, to je jedan od nadimaka Generacije Z, to jest onih koji su rođeni između sredine devedesetih i ranih 2010-tih.

Izraz zumeri igra je riječi sa izrazom bimeri, nadimkom datim generaciji "bejbi bumera", rođenoj između 1944. i 1964. godine.

Zumeri lagano preuzimaju svijet samo u brojčanom smislu. Jedna računica kaže da su oni već najmnogoljudnija generacija, čineći 32 odsto svjetske populacije.

Iako su milenijalci (rođeni između 1981. i 1996. godine) i dalje najmnogoljudnija grupa odraslih ljudi širom svijeta - prosječno godište u svijetu je oko 30 godina - zumeri već predstavljaju oko 41 odsto globalne radne snage, prema podacima Svjetske banke.

Zumeri se ističu po nekoliko osnova. Ključni je onaj da su oni prva generacija koja je "rođena digitalna".

To znači da su oni došli na svijet koji je već uveliko bio poprilično izmijenjen tehnološkim napretkom i inovacijama, kao što je internet.

Štaviše, zumeri su demografska grupa sa najintenzivnijim korišćenjem društvenih mreža širom svijeta, nadmašivši milenijalce regionalno u broju sati dnevno na takvim platformama.

Istraživanja pokazuju da skoro 60 odsto zumera koristi društvene mreže kao prvi izvor vijesti. Studije takođe pokazuju i da su zumeri u nekim zemljama više od njihovih prethodnika skloniji da se odluče za više školovanje.

Dvoje najslavnijih aktivista Generacije Z iz posljednjih godina su 24-godišnja Malala Jusafzai, dobitnica Nobelove nagrade za mir, kao i Greta Tunberg, 18-godišnja švedska "klimatska ratnica".

U Americi, na primjer, zumeri su etnički najraznovrsnija generacija u istoriji. Centar za istraživanje Pju je 2019. godine procijenio da su 52 odsto zumera u zemlji bijelci, za razliku od 60 odsto bijelaca u opštoj populaciji.

Zumeri postaju etnički raznovrsniji i u drugim zemljama koje su imale veliki priliv migranata u posljednje dvije decenije.

Kada je riječ o politici, izlaznost na predsjedničkim izborima kod ljudi starih između 18 i 29 godina je najniža u poređenju sa drugim starosnim grupama. Na predsjedničkim izborima - 2016. godine, kad je izabran Tramp - glasalo je samo 50 odsto registrovanih glasača.

Međutim, izlaznost za izbore sredinom mandata skočilo je sa 20 odsto 2014. godine, na 36 odsto 2018. godine. Analitičari navode da je ova razlika nastala zbog zumera koji su u međuvremenu dobili pravo glasa.

Mlađi glasači doveli su i do nekih drugih promjena u skorašnjoj politici, kao što je izbor milenijalke Aleksandrije Okasio-Kortez, koja sada ima 32 godina, za najmlađu ženu ikada u američkom Kongresu, prenosi "BBC".