Sa smrću pape Franje i početkom nove ere u Svetoj Stolici, ponovo se pojavljuju pitanja o unutrašnjem funkcionisanju Vatikana, posebno ekonomski spektar. Jedno od najčešćih pitanja su da li je papa primao platu i koliko novca dobijaju članovi Vatikana.
Papa, uprkos tome što je na čelu Vatikana i najviši autoritet Rimokatoličke crkve, ne dobija platu. Međutim, iako papa zvanično ne prima platu - ima sredstva za lične troškove, kao što su hrana, odjeća i putovanja, kojima upravlja Sveta stolica.
Od svog izbora za poglavara Rimokatoličke crkve 2013. godine, nedavno preminuli papa Franja je bio skroman. Odbio je čak i da živi u Apostolskoj palati, zvaničnoj rezidenciji pape u Vatikanu, i umjesto toga živio je u Santa Marti, znatno skromnijem smještaju.
- Ne plaćaju mi ništa - rekao je jednom prilikom papa kada ga je jedan od mladih ljudi pitao za platu, što je prikazano u dokumentarcu "Amin. Papin odgovor" reditelja Žordija Еvolea.
- Kada mi treba novac da kupim cipele ili nešto slično, odem i zatražim - dodao je.
Plate zaposlenih u Vatikanu
Nasuprot tome, članovi Vatikana primaju platu. Rimsku kuriju, koja uprava administracijom Katoličke crkve, čine kardinali, biskupi, sveštenici i laici (članovi vjerske grupe koji nisu dio sveštenstva, a zaduženi su da edukuju ljude o vjerskim stvarima poput kršenja i pričesti).
Kardinali, koji zauzimaju važne pozicije u Vatikanu, obično primaju mjesečnu platu u iznosu od oko 5.000 evra. Sveštenička plata, na primjer, kreće se od 1.500 evra do 2.500.
Laici koji obavljaju administrativne, tehničke ili bezbjednosne funkcije imaju plate slične onima koje imaju italijanski državni službenici. U zavisnosti od njihove odgovornosti i radnog staža, ove plate su između 1.200 i 3.000 evra mjesečno. Pored ovih plata, postoje i dodatne pogodnosti kao što su mogućnost stanovanja na teritoriji Vatikana po sniženim cijenama, zdravstveno osiguranje i mogućnost kupovine u prodavnicama i supermarketima sa nižim cijenama nego što je uobičajeno u Rimu.
Papa Franja smanjio plate kardinalima
Ova sredstva potiču iz različitih izvora, uključujući i tzv. Petrov novčić (eng. Peter's Pence), godišnje donacije vjernika. Taj novac vjernici uplaćuju kako bi podržali papine dobrotvorne akcije i potrebe Vatikana. Uključeni su i prihodi od turizma, prodaje maraka i prigodnih kovanica, privatnih donacija i upravljanja investicijama, piše "Infobaj".
Papa Franja je 2021. godine naredio smanjenje plata kardinalima i visokim vatikanskim zvaničnicima za 10 odsto, nakon što je ukinuo njihove beneficije vezane za besplatno stanovanje ili stanovanje po sniženoj cijeni. Ova mjera je nastojala da riješi finansijsku krizu pogoršanu pandemijom kovida 19 i padom prihoda od turizma, pored usklađivanja sa politikom ograničavanja potrošnje. Papa je prošlog septembra poslao pismo svim kardinalima pozivajući ih da pomognu u smanjenju budžetskog deficita Vatikana. Prema izvještaju koji je u julu objavio italijanski dnevni list "Republika", ovaj deficit premašio je 83 miliona evra u 2023. godini.
- Sada su potrebni dodatni napori svih nas kako bi se osiguralo da "nulti deficit" ne bude samo teoretski, već i efikasan - objasnio je tada papa Franja, prenio je "Kapital".
Za razliku od nekih njegovih prethodnika, koji su došli na dužnost sa značajnim ličnim nasljeđem, Franja se isticao jednostavnim životom i prije svog pontifikata. U Buenos Ajresu je koristio javni prevoz i živio u stanu umjesto u službenoj rezidenciji. Kao papa, on je takođe odbacio upotrebu luksuznih vozila i odlučio se za "ford fokus" za svoja putovanja u Rimu.
Portal "Parada" piše da je papa Franja, u ponedjeljak kada je preminuo, imao kod sebe oko 100 dolara, dok je neto vrijednost Vatikana zapanjujuća - od 10 do 15 milijardi dolara, prema procjenama bankara.
Papa Franja je umro u 89. godini, 21. aprila, a biće sahranjen u subotu.
(Blic)
