Ukrajina ima četiri aktivne nuklearne elektrane, od kojih je Zaporožje, sa šest blokova, najveća i u Evropi. I dok se Moskva i Kijev međusobno optužuju za granatiranje u njenoj blizini svijet strepi. Stručnjaci su saglasni – nuklearke imaju dobru zaštitu, ali ima razloga za brigu, jer bi svaki akt protiv nuklearne elektrane bio samoubilački.
Od početka rata u Ukrajini, u nuklearki Zaporožje već je bio jedan požar, na sreću nije bilo radijacije. Zabrinjava što projektili već danima padaju u blizini njenih pumpi za vodu i nuklearnog goriva.
"Granatiranje može da ošteti nuklearnu elektranu, to je tačno. Ali najvjerovatnije neće biti oštećen sam reaktor direktno. Reaktor je dobro zaštićen, ima moćno tijelo i armiranobetonsku školjku. Sistem za hlađenje može biti oštećen, usljed čega je moguć prilično težak udes, ne na nivou Černobilja, ali na nivou Fukušime", objašnjava radiohemičar dr Boris Zujkov.
Nuklearke su projektovane da izdrže udar aviona, poplave, jak zemljotres i slične potrese. Ipak, stručnjaci upozoravaju na moć savremenog naoružanja i eventualne pogubne posljedice u slučaju oštećenja i curenja radioaktivnog materijala.
"Sama elektrana košta oko 100 ili 200 milijardi evra, to je ogromna suma novca koja bi bila izgubljena ako nuklearka ne radi, ogroman broj ljudi bi ostao bez električne energije. A prva najvažnija stvar je što bi došlo do katastrofe, gubitka ljudskih života i dugogodišnje posljedice zračenja koje bi ostalo na kontaminiranom terenu", ističe dr Ilija Plećaš, presjednik NO JP "Nuklearni objekti Srbije".
Inspektori žele u Zaporožje, ali ne mogu
U ratnim uslovima nema ni redovnog održavanja nuklearke, zabrinjava i nedostatak rezervnih dijelova, a nema ni dovoljno komunikacije sa ljudima koji tamo rade. Zabrinjava i što inspektori "Međunarodne agencije za atomsku energiju" ni poslije više najava, ne uspjevaju da dođu u nuklearku Zaporožje i provjere situaciju.
"U bliskom kontaktu sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju, Sekretarijat Ujedinjenih nacija procijenio je da u Ukrajini postoji logistički i bezbjednosni kapacitet da podrži bilo koju misiju te agencije u zaporoškoj nuklearnoj elektrani. Ali, Rusija i Ukrajina prethodno moraju s tim da se slože", pojašnjava portparol generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Stefan Dižarik.
Struka je saglasna – nuklearna energija je budućnost, a to potvrđuje i aktuelna energetska kriza.
"Ja već dvadeset godina govorim, citirajući međunarodnu struku, da će kroz 250 godina, to brzo prođe, generacije ostati bez uglja, nafte i gasa. Hidroelektrana ima, ali nedovoljno. Tako da će zemlje koje ne razmišljaju o nuklearnoj energiji ostati u kamenom dobu", kaže Plećaš.
U svijetu je aktivno 430 nuklearki, a najviše nuklearnih reaktora imaju Sjedinjene Države – 93 i, na starom kontinentu, Francuska – 56. U izgradnji je još 31 reaktor, od čega četiri u Evropi.
