Dron koji je nedavno udario u vrh Spaskog dvorca do izvjesnog trenutka bio je otporan na elektronske smetnje.

Denis Fedutinov, glavni urednik internet-lista "Bespilotna avijacija", navodi da napad nije izveo multikopter, već dron avionskog tipa.

Takvi aparati mogu da stignu do Moskve i sa teritorije Ukrajine.

- Međutim, nije isključeno da je dron koji je stigao do Kremlja lansirala diverzantsko-izviđačka grupa sa teritorije Rusije. Recimo, iz Moskovske oblasti, što mu je značajno povećalo šanse da stigne do centra Moskve, odnosno – do Kremlja - objašnjava on.

Fedutinov objašava da je, sudeći po snimku, dron letio na maloj visini da bi bila smanjena mogućnost njegovog otkrivanja i uništenja.

Na ruskoj strani postoje različita gledanja na to kako odgovoriti na napad na Kremlj, odnosno na ruskog lidera Vladimira Putina.

Kako navode ruski portali, većina je za simetrični udar na takozvane centre odlučivanja u Kijevu - radnu rezidenciju Vladimira Zelenskog, Vrhovnu Radu i sjedište Vlade, zgradu Službe državne bezbjednosti, zgradu Vojne obavještajne službe, Ministarstvo odbrane...

Drugi, pak, predlažu da se udari na ključne figure u državnom i vojnom vrhu Ukrajine.

Politički analitičar Јevgenij Minčenko smatra da poslije napada na Kremlj Vladimir Putin ima "puno pravo da opozove bezbjednosne garancije Zelenskom, koje je prethodno dao tokom razgovora sa tadašnjim izraelskim premijerom Naftalijem Benetom".

Moskovski vojni novinar Aleksandar Koc smatra da "ne treba pokretati krivične postupke protiv onih u Kijevu koji su odgovorni za ovaj napad dronovima i svakodnevno ubijanje stanovnika Donjecka".

- Takvi moraju biti uništeni. Treba da na tome radimo metodično, sistematično i nemilosrdno - navodi on.

Politikolog Aleksej Nečajev smatra drugačije.

- Prioritet mnoraju biti značajni uspjesi na frontu. Zatim intenzivan razvoj onih grana industrije koje čine osnovu naše vojne moći, kao i efikasna diplomatija prema zemljama svjetske većine -- zaključuje Nečajev.