Generalna direktorka MMF Kristin Lagard (63) nominovana je na mjesto predsjednika Evropske centralne banke (ECB).
Time je jedna od najmoćnijih žena svijeta, prva žena na čelu MMF-a, bivša ministarka trgovine i prva žena ministar finansija u Francuskoj, dodatno uvećala svoju moć i pokazala da joj ni afera s bankom Credit Lyonnais i presuda da je kriva za nemar, ne mogu naškoditi.
Lagard je izjavila da je počastvovana imenovanjem na mjesto predsjednika ECB, a ako je suditi po njenoj dosadašnjoj karijeri to mjesto sasvim sigurno će pripasti njoj.
Navela je da neće obavljati dužnost generalnog direktora MMFa- tokom perioda nominacije.
Ona bi trebalo da zamijeni Maria Dragija, kome osmogodišnji mandat ističe u oktobru.
Donald Tusk, predsjednik Evropskog saveta naveo je da je međunarodno iskustvo Lagardove njena glavna preporuka i dodao da će ona postati savršen predsjednik ECB-a.
Buran i zanimljiv život
Žena, koja važi za nekog ko drži svjetske finansije u rukama, osim poslovne ima zanimljivu i životnu priču.
Prije svega, ona nije ekonomista nego advokat.
Rođena je 1. januara 1956. godine u Parizu u porodici akademika. Otac, Robert Laluet, bio je profesor engleskog jezika, dok je majka Nikol bila profesorka latinskog, grčkog i francuske književnosti.
Od malena ambiciozna
Od malena je imala velike ambicije. Bavila se sportom i kao tinejdžerka je bila dio reprezentacije Francuske u sinhronom plivanju.
Nakon očeve smrti, sa 17 godina, otišla je na jednogodišnje školovanje u Ameriku. Radila je kao pripravnica u Kongresu, bila je asistentkinja kongresmena Vilijama Koena, pomažući mu u razgovorima s frankofonim biračkim tijelom tokom afere Votergejt.
Potom je opet otišla u Francusku. Diplomirala je engleski, radno i socijalno pravo u Parizu i magistrirala na Institutu za političke nauke u Aix-en-Provenceu.
U SAD se vratila 1981. godine i pridružila se međunarodnoj advokatskoj kompaniji Baker & McKenzie, kao saradnica specijalizovana za rad, suzbijanje monopola, kao i spajanja i preuzimanja. Osamnaest godina kasnije postala je prva direktorka kompanije.
Godine 2005. postala je francuska ministarka trgovine, a tokom njenog mandata francuski izvoz je srušio sve rekorde. Dvije godine kasnije došla je na mjesto ministarke finansija, a osim što je bila prva žena imenovana na tu dužnost u Francuskoj, bila je ujedno prva žena na toj poziciji unutar G8, odnosno grupe industrijski najrazvijenijih i ekonomski najmoćnijih zemalja svijeta, pisao je tportal.hr.
Najpopularnija osoba u Francuskoj
Jedna od najpopularnijih političarki francuske desnice 2009. godine se u anketi RTL-a i Le Parisiena našla na drugom mjestu najpopularnijih osoba u Francuskoj.
Prije nego što je izabrana za direktorku MMF-a, još 2009. godine, The Financial Times proglasio najboljom ministarkom finansija u Evropi.
Pohvaljena je za ključnu ulogu koju je odigrala u aktivaciji mehanizma spasavanja i pomoći članicama evrozone koje su se našle u problemima 2010. godine, nakon čega su joj bila širom otvorena vrata reizbora za drugi mandat na celu MMF-a 2016. godine.
Zamijenila Dominika Štros Kana nakon hapšenja
Upravo je smanjenje dužničke krize u evrozoni, posebno velikog paketa pomoći potrebnog Grčkoj, bio jedan od glavnih izazova za nju.
Na mjesto izvršnog direktora te organizacije naslijedila je takođe Francuza Dominika Štros Kana, koji je podnio ostavku nakon što je uhapšen zbog optužbi za pokušaj silovanja u Njujorku.
Poslije niza uspjeha uletjele je u aferu, koja ju je zamalo koštala karijere - bio je to pravni spor vezan za slučaj Bernarda Tapieja.
Akterka velike afere
Tapi je bio u višegodišnjem sporu s bankom Credit Lyonnais, u kojoj vlasnički udio ima i država. Francuski tajkun je tvrdio da je banka namjerno smanjila vrijednost proizvođača sportske opreme Adidas, koji je prodao 1993. godine.
Opstala iako je osuđena za nemar
Lagard je 2007. odlučila da presječe slučaj i naredila posebnom veću sudija da napravi arbitražu u tom slučaju. Godinu kasnije arbitraža je završila tako da su se Tapiejevi računi uvećali za 285 miliona evra isplaćenih za odštetu.
Odluka Lagard da ne ospori arbitražu rezultirala je osudom javnosti, a optuživali su je da je postupila tako jer je to bila zahvala Tapieju za podršku Nikolasu Sarkoziju tokom izbora.
Ona je pak opovrgavala ikakve nepravilnosti, a iako nije bilo naznaka da je u tom predmetu ostvarila ličnu korist, ispitivala ju je policija, koja je i pretresla njen pariški stan. Francuski tužioci su 2014. otvorili zvaničnu istragu protiv Lagarde zbog nemara.
Osuđena ali ne i kažnjena
Nakon što je proglašena krivom godinu i dva dana kasnije, ali bez kazne, njen advokat je poručio da će ona razmotriti žalbu, ali je očigledno procijenila da je bolje da se sve to zaboravi.
Osim slučaja Tapi, Lagarde je izazvala čuđenje javnosti januara 2015. godine, kada je povodom smrti saudijskog kralja Abdulaha rekla kako je 'on bio snažan zagovornik ženskih prava'. Naime, samo nedjelju dana prije njegove smrti jednoj Burmanki je u Saudijskoj Arabiji javno odsječena glava.
Da i u privatnom životu drži sve konce u rukama, kao i u poslovnom, vidi se i po tome što strogo vodi računa o sebi.
Šik, voli sport, razvedena
Ne samo da je modna ikona i uzor u oblačenju mnogim ženama jer je, kako kažu, "veoma šik", ona je, naime, vegetarijanka, pazi na zdravlje, redovno vježba u teretani, vozi bicikl i pliva, rijetko pije alkohol, redovno odlazi u teretanu, vozi bicikl i pliva i nema dlake na jeziku.
Razvedena je i ima dvojicu sinova Pjera Henrija Lagarda (32) i Tomasa Lagarda (30).