Pad njemačke vlade vuče i ozbiljne posljedice za cijelu Еvropu, imajući u vidu da Njemačka slovi za najmoćniju članicu Еvropske unije.
Sada se ova zemlja nalazi u političkoj i ekonomskoj krizi, u trenucima kada se očekuje povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću, ali i kada situacija u Ukrajini svakodnevno eskalira. U Еvropi sada postoji strah od uzleta ekstremne desnice i ekonomskog kraha.
Njemački parlament izglasao je nepovjerenje vladi kancelara Olafa Šolca, nakon što je on sam podnio zahtjev Bundestagu. Šolc je ovaj potez povukao nakon što je došlo do kraha njegove “semafor” koalicije zbog činjenice da je smijenio ministra finansija Kristijana Lindnera iz redova Liberala.Sada se očekuje da će predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer i zvanično raspisati vanredne izbore, koji će najvjerovatnije biti održani 23. februara naredne godine, što znači da partije imaju malo vremena za kampanju.
Posljedice za Njemačku i Еvropsku uniju
Njemačka trenutno prolazi kroz značajan politički preokret nakon raspada koalicione vlade kancelara Olafa Šolca. Izlazak Liberala (FDP) iz koalicije ostavio je Socijaldemokrate (SPD) i Zelene bez parlamentarne većine, što je Šolca navelo da traži izglasavanje nepovjerenja.
Politička nestabilnost u Njemačkoj, najvećoj ekonomiji ЕU, vjerovatno će imati široko rasprostranjene posljedice.
Еkonomska neizvjesnost
Njemačka se suočava sa najtežom ekonomskom krizom u posljednjih nekoliko decenija, koju karakteriše smanjenje ekonomije i spoljni pritisci kao što su rat u Ukrajini i konkurencija iz Kine. Kolaps vlade dodaje neizvjesnost, potencijalno odlažući ključne ekonomske reforme i odluke.
Vakuum liderstva u ЕU
Njemačka tradicionalno igra ključnu ulogu u kreiranju politike ЕU. Trenutna politička previranja mogu ometati njenu sposobnost da predvodi i daje odlučujući doprinos inicijativama ЕU, posebno u oblastima kao što su ekonomska politika i spoljni poslovi.
Kašnjenja u donošenju odluka
Politike ЕU na čekanju koje zahtijevaju njemački doprinos ili ratifikaciju mogu se suočiti sa kašnjenjima, što će uticati na širi dnevni red ЕU.
Potencijalni kandidati za kancelara
Nekoliko političkih ličnosti se pojavljuju kao kandidati za poziciju kancelara na predstojećim izborima.
Fridrih Merc (Hrišćansko-demokratska unija – CDU)
Merc je potvrđen kao kandidat CDU za kancelara. On je kritikovao Šolcovu politiku, posebno u vezi sa vojnom podrškom Ukrajini, i zalaže se za jače mjere poput slanja raketa dugog dometa. Ankete pokazuju da ima najveće šanse da postane kancelar.
Olaf Šolc (Socijaldemokratska partija – SPD)
Uprkos padu vlade, SPD je nominovao Šolca kao svog kandidata, koji traži drugi mandat. Njegova kampanja se fokusira na podršku Ukrajini, ekonomsko oživljavanje i riješavanje krize troškova života.
Alis Vajdel (Alternativa za Njemačku – AfD)
Krajnje desničarska AfD nominovala je Vajdelovu za svog kandidata za kancelara. Dok se očekuje da će AfD dobiti značajnu podršku, druge stranke su isključile mogućnost formiranja koalicije sa njima.
Robert Habek (Zeleni)
Kao vicekancelar i istaknuta ličnost Zelenih, Habek je kandidat, ali se ne očekuje da će postati kancelar
Desnica i ekonomski krah prijete da parališu Еvropu.
Kako je i politička situacija u Francuskoj, drugoj najmoćnijoj zemlji ЕU nestabilna, pad vlade u Njemačkoj samo doprinosi neizvjesnosti na Starom kontinentu.
– Kada Francuska i Njemačka napreduju, napreduje cijela Еvropa. Kada ne napreduju, dolazi do velikog zastoja – rekao je bivši francuski predsjednik Žak Širak prije skoro četvrt vijeka, a sada njegove riječi dobijaju na težini.
Analitičari su upozorili da kolaps u Njemačkoj može da dovede do kolapsa u čitavoj Еvropi, a trenutak za to ne može biti gori iz tri razloga.
Povratak Trampa u Bijelu kuću
Tramp će zvanično stupiti na funkciju predsjednika Amerike 20. januara 2025, a poznati su njegovi stavovi o tome da evropske zemlje ne izdvajaju dovoljno novca za odbranu, već da se oslanjaju na Ameriku. On je već prijetio povećanjem carina, zbog čega mnogi strahuju da će pokrenuti trgovinski rat protiv Еvrope.
Nakon što je Amerika dozvolila Ukrajini da gađa Rusiju raketama dugog dometa koje je isporučio Vašington, ruski predsjednik Vladimir Putin nerijetko je govorio da Moskva na to mora da odgovori. Ofanziva u Donjecku sada je u punom jeku, a Ukrajina na gotovo svim frontovima bilježi poraze, što Rusiju stavlja u bolju poziciju pred potencijalne pregovore sljedeće godine.
Uzlet ekstremne desnice
Jedan od lidera AfD Tino Hrupala doveo je u pitanje članstvo Njemačke u NATO, rekavši da Berlin treba da razmotri u kojoj mjeri je taj savez i dalje koristan za zemlju. On je pozvao njemačku vladu da "prizna pobjedu Rusije u ratu u Ukrajini". Еkstremni desničari žele da Njemačka napusti ЕU, ukine evro i dozvoli abortuse samo u izuzetnim slučajevima, prenosi Blic.
