Madurov istup na državnoj televiziji oko devet sati navečer po lokalnom vremenu (tri sata ujutro po srednjoevropskom vremenu) njegovo je prvo pojavljivanje u javnosti od početka "mirne pobune" koju je objavio čelnik opozicije i predsjednik venecuelanske skupštine Huan Gvaido. 

Vojska je, i pored apela Gvaida da svrgne predsjednika, očigledno ipak ostala lojalna predsjedniku Maduru, koji je u gotovo jednosatnom govoru objavio neuspjeh pobune. 

- Cilj je danas bio veliki šou. Njihov plan nije uspio jer Venecuela želi mir - kazao je Maduro. 

Maduro je u televizijskom obraćanju opisao Gvaidove pristalice kao "malu grupu" čiji plan je propao.

Sjedeći pored vojnih komandanata, Maduro je rekao da bi osujetio pokušaj državnog udara koji bi podržao "američki imperijalizam".

Istakao je da događaji od utorka neće proći nekažnjeno.

"Tužioci će podići optužnice za ozbiljne zločine koji su počinjeni protiv ustava, vladavine prava i prava na mir", naveo je Maduro u govoru.

Opovrgnuo je tvrdnje američkog ministra vanjskih poslova Majka Pompea da je planirao pobjeći na Kubu. 

Objavio je, također, da je ponovo imenovao Gustava Gonzaleza Lopeza šefom obavještajne službe Sebin, ne navodeći detalje smjene Manuela Kristofera Fuguere, koji je prošle godine na toj dužnosti zamijenio Gonzaleza Lopeza. 

Uz Madura je za vrijeme govora bio ministar odbrane Vladimir Padrino, za kojeg je savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton ustvrdio da je prebjegao na stranu opozicije. 

Padrino je na televiziji izjavio da će oružane snage nastaviti braniti ustav i "legitimnu vlast". Dodao je i da vojne baze normalno funkcioniraju. 

Gvaido je u videoporuci objavljenoj pola sata prije Madurova govora pozvao građane da u srijedu ponovo izađu na ulice na veliki protest protiv Madurovog režima. Ustvrdio je da je pobuna koju je juče pokrenuo bila mirna, opovrgnuvši tvrdnje o državnom udaru. 

Juče su hiljade ljudi marširale u Karakasu u znak podrške Gvaidu, sukobivši se s policijom na glavnoj ulici. Aktivisti za zaštitu ljudskih prava navode da je u incidentima ranjeno 109 ljudi - većina njih gumenim mecima ili kuglicama iz zračnih pušaka.