Erdogan se u utorak, uoči otvaranja samita NATO u Madridu, sastao sa finskim kolegom Saulijem Ninisteom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson.

Finska i Švedska su 18. maja zbog rata u Ukrajini zvanično podnijele prijave generalnom sekretaru NATO za ulazak u alijansu. Turska je inicijalno blokirala njihove prijave, smatrajući da dvije zemlje imaju previše blag stav prema organizacijama poput Radničke partije Kurdistana (PKK), koja je vodila 38-godišnju pobunu protiv Turske tokom koje su stradale desetine hiljada ljudi. Ankara tvrdi da Švedska i Finska kriju članove PKK, kao i osobe koje su povezane sa neuspjelim pokušajem puča u Turskoj 2016. i traži od ove dvije države da odobre zahtjeve za izručenje osoba.

– NATO je bezbjednosni savez i ne možemo da prihvatimo da teroristi budu u njemu – rekao je sredinom maja turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

On je u srijedu upozorio da će samit NATO, koji je počeo u Madridu, da iskoristi kako bi dokumentovano dokazao da su Finska i Švedska “licemjerne” u borbi protiv terorizma i dodao da Švedska i Finska moraju da ispune očekivanja Ankare.

Erdogan je kasnije istog dana ipak popustio, te nakon sastanka sa predsjednikom Finske i premijerkom Švedske potvrdio podršku politici otvorenih vrata NATO potpisujući zajedničku izjavu.

Kako piše “Gardijan”, sporazum podrazumeva da Finska i Švedska ukinu svoj embargo na oružje, izmijene svoje zakone o terorizmu, podrže Tursku u njenom sukobu sa PKK i prestanu da podržavaju sirijsku pridružnicu ove partije, Jedinice narodne odbrane. Erdogan je danas objavio sedam tačaka sporazuma sa Švedskom i Finskom, preneo je Index.hr.

Šta je Turska dobila?

1. Finska i Švedska neće pružiti podršku PKK-u i Fetou (pokret disidentskog turskog sveštenika Fetulaha Gulena), a Turska će zauzvrat pružiti punu podršku zemljama u borbi sa prijetnjama njihovoj nacionalnoj bezbjednosti. Finska i Švedska složile su se da će najoštrije osuditi terorizam u svim njegovim oblicima.

2. Finska i Švedska obavezale su se da će potvrditi da je PKK zabranjena teroristička organizacija i da će spriječiti aktivnosti grupe i svih drugih terorističkih entiteta, kao i aktivnosti pojedinaca u povezanim i skupinama ili mrežama povezanim sa tim terorističkim organizacijama.

3. Finska je istakla nekoliko nedavnih izmjena svog krivičnog zakona kojima se proširio opseg kažnjivih terorističkih zločina, od kojih je posljednji stupio na snagu 1. januara, dok je Švedska potvrdila da će sljedećeg 1. januara stupiti na snagu novi, oštriji zakon o terorizmu i da se vlada priprema dodatno da pooštri protivterorističko zakonodavstvo.

4. Turska, Finska i Švedska potvrdile su da između njih više ne postoji nacionalni embargo na oružje. Švedska mijenja svoj nacionalni regulatorni okvir za izvoz oružja u odnosu na NATO saveznike.

5. Tri zemlje su se složile da uspostave zajednički mehanizam dijaloga i saradnje na svim nivoima vlasti. Finska i Švedska boriće se protiv terorizma u skladu s odredbama relevantnih dokumenata i politika NATO i preduzeti potrebne korake za pooštravanje domaćeg zakonodavstva u tu svrhu.

Finska i Švedska će brzo i temeljno rješavati zahtjeve Turske za deportaciju ili izručenje osumnjičenih za terorizam, uzimajući u obzir informacije, dokaze i obavještajne podatke koje je dostavila Ankara, te istražiti i zabraniti sve aktivnosti finansiranja i regrutacije PKK i drugih terorističkih organizacija.

Tri zemlje su se obavezale na borbu protiv dezinformacija i sprečavanje zlupotrebe domaćih zakona u korist terorističkih organizacija, uključujući aktivnosti koje potiču na nasilje protiv Turske. Finska i Švedska osiguraće da njihovi odgovarajući nacionalni regulatorni okviri za izvoz oružja omoguće nove obaveze prema saveznicima i odražavaju njihov status članica NATO.

6. Za sprovođenje ovih koraka tri zemlje uspostaviće stalni zajednički mehanizam.

7. Turska je takođe potvrdila svoju dugogodišnju podršku politici otvorenih vrata NATO, pristajući da podrži prijem Finske i Švedske na samitu u Madridu.

Turska će od Švedske i Finske zatražiti izručenje 33 pripadnika pokreta PKK i Feto koje smatra teroristima, od čega šest članova PKK i šest članova Fetoa od Finske, a 10 članova PKK i 11 Fetoa od Švedske, objavio je ministar pravosuđa Bekir Bozdag, prenio je Index.hr, dodajući da je Feto pokret sveštenika Fetulaha Gulena, nekadašnjeg saveznika a danas protivnika Erdogana, kojeg ovaj smatra krivcem za pokušaj puča.

Fred Kemp, predsjednik i izvršni direktor Atlantskog saveta, ocijenio je da je Erdogan “vješto iskoristio ovaj trenutak maksimalne prednosti da izvuče najviše moguće za svoje turske bezbjednosne interese i domaću politiku”.

– Sve u svemu, ovo je bila maestralna igra Erdogana – zaključio je Kemp.