Francuski predsjednik Еmanuel Makron rekao je da bi Ukrajina trebala imati pravo da gađa mete unutar Rusije.
"Moramo dozvoliti Ukrajincima da neutrališu vojna mjesta sa kojih su projektili ispaljeni, ali ne i druge civilne ili vojne mete. Ne želimo eskalirati", rekao je juče, govoreći zajedno s njemačkim kancelarom Olafom Šolcom.
Šolc je bio oprezniji, rekavši da ukrajinska upotreba zapadnog oružja "uvijek mora biti unutar okvira međunarodnog prava". Komentari dvojice lidera dio su šire rasprave koja uzburkava zapadne saveznike Ukrajine.
Dva najosjetljivija pitanja na dnevnom redu sastanka ministara obrane, koji se juče održao u Briselu, bila su treba li Ukrajini dopustiti korištenje doniranog oružja za napade na rusku teritoriju i trebaju li ukrajinski saveznici poslati vlastite trupe kako bi ubrzali obuku ukrajinskih snaga, što je takođe ideja koju je pokrenuo Makron.
ЕU duboko podijeljena
Zemlje ЕU duboko su podijeljene oko obje teme, rekao je visoki predstavnik ЕU za spoljne poslove Žozep Borelj.
"Uklanjanje ograničenja oko korištenja zapadnog oružja je odluka koju treba donijeti svaka pojedinačna država članica. To je njihova odgovornost. Niko ne može prisiliti državu članicu da ukine ta ograničenja", rekao je.
To nije samo problem Еvropske unije. Američki predsjednik Džozef Bajden takođe je pod pritiskom Kongresa da odgovori na molbe Kijeva i izričito dozvoli Ukrajini da gađa ciljeve u Rusiji doniranim oružjem.
Govoreći u Briselu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je:
"Mi, i to je činjenica, ne možemo rizikovati podršku naših partnera - zato ne koristimo oružje naših partnera za napad na rusku teritoriju. Zato vas molimo da nam dozvolite da to učinimo".
Neke evropske zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva, baltičkih država, Finske, Poljske i drugih nemaju problem s tim da Ukrajina gađa mete u Rusiji.
"Osim municije i protivvazdušne odbrane, dvije stvari mogu pomoći Ukrajini da dostigne prelomnu tačku za pobjedu u ratu: ubrzavanje obuke za ukrajinske borce i dozvolu Ukrajini da napadne vojne ciljeve u Rusiji", tvitao je estonski ministar odbrane Hano Pevkur.
"Nije naš posao da Ukrajincima vežemo ruke", rekao je finski predsjednik Aleksander Stub.
To je stav i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga. Ali zemlje poput Njemačke i Italije mnogo su opreznije oko prelaska crvene linije s nuklearno naoružanom Rusijom.
Putin poslao upozorenje
Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je upozorenje Еvropi i zaprijetio "ozbiljnim posljedicama" ako se Ukrajini u budućnosti dozvoli da protiv ruske teritorije koristi dalekometno precizno oružje koje isporučuje Zapad.
"Ti predstavnici NATO-a, posebno u Еvropi i posebno u malim zemljama, trebali bi shvatiti s čime se igraju", rekao je Putin u glavnom gradu Uzbekistana Taškentu na kraju državne posjete.
Nagovijestio je da bi Rusija mogla preduzeti vojne protivmjere te je rekao da posebno manje zemlje ne bi smjele zaboraviti da njihove teritorije nisu velike i da su gusto naseljene.
Prema Putinu, takvo odobrenje zapadnih država predstavljalo bi direktnu konfrontaciju Rusije i Zapada. U tom kontekstu 71-godišnjak se još jednom osvrnuo na rusko strateško nuklearno oružje.
Takođe je doveo u pitanje moguću zaštitu zemalja NATO od SAD-a.
"Ako se ozbiljne posljedice za Еvropu materijalizuju, kako će se SAD ponašati s obzirom na naš paritet u strateškom naoružanju?" upitao je.
