Kolumnisti ovog lista Dejvid Randel i Majkl Goler ističu da je ruska vojska opremljena najsavremenijim naoružanjem i da, suprotno brojnim izvještajima na Zapadu, nije demoralisana.

Ukrajina je, s druge strane, iscrpila svoje arsenale i potpuno zavisi od vojne strane podrške - navodi se u tekstu.

"Njuzvik" prenosi stav šefa američkog Združenog generalštaba generala Marka Milija da je "Ukrajina učinila sve što je mogla".

Američki list navodi da ukrajinske granate odnose živote civila u Donbasu, te da postoje izvještaji o ratnim zločinima ukrajinskih oružanih snaga.

"Bio bi istinski moralan čin okončati ovaj rat pregovorima, a ne dalje produžavati patnje ukrajinskog naroda u sukobu u kome je malo vjerovatno da će pobijediti" - ocjenjuje "NJuzvik".

List povlači paralelu između američkog građanskog rata (Sjevera i Juga) i rata u Ukrajini.

"Tokom ranih godina američkog građanskog rata, predsjednik Abraham Linkoln ušao je u ono što je smatrao ograničenim sukobom sa sunarodnicima sa kojima je težio pomirenju.

I tek nakon tri godine ratnog tapkanja u mjestu, obratio se generalu Grantu sa zahtjevom da postigne bezuslovnu kapitulaciju neprijatelja (Juga). Grant je dao `kart blanš` generalu Vilijamu Šermanu da rat dovede do krvavog završetka" - podsjećaju "Njuzvikovi" kolumnisti.

Kao paralelnu i srodnu priču oni navode da je i ruski predsjednik Vladimir Putin čekao (ali samo šest mjeseci) prije nego što je prešao sa specijalne vojne operacije na rat punih razmjera.

"Sa početnom ofanzivom od 150.000 vojnika očekivao je brzu pobjedu praćenu pregovorima o ključnim pitanjima za njega: ruskoj kontroli Krima, ukrajinskoj neutralnosti i autonomiji ruskog stanovništva u Donbasu. Ali, pogriješio je.

Nije računao na tvrdoglavi otpor Ukrajine, niti na masovnu vojnu i ekonomsku intervenciju Zapada. Suočen sa realnošću, Putin je promijenio strategiju. Dao je odriješene ruke svom generalu Šermanu (Sergeju Surovikinu).

Američki list napominje da Surovikin dolazi iz tehnološki naprednih Vazdušno-kosmičkih snaga, ali da se borio i "na zemlji" u Avganistanu, Čečeniji i Siriji, gdje je zaslužan za spas Asadovog režima.

Surovikin je otvoreno izjavio da više neće biti polumjera u neprijateljstvima i počeo je metodično da uništava infrastrukturu Ukrajine, precizno navođenim raketnim udarima.

"Vojskama su potrebne željeznice i, kao što je Šerman sistematski razarao puteve snabdijevanja u Atlanti, tako Surovikin kida ukrajinsku elektromrežu koja hrani željeznicu. Ukrajinski gradovi su uronjeni u mrak i hladnoću" - napominje "Njuzvik".

Čim se ukrajinska "crnica" dobro zaledi, Rusi će krenuti u masovnu ofanzivu. Oni su je, ako pogledate važno transportno čvorište - grad Bahmut (Arjomovsk), zapravo, već započeli - zaključuje američki list.