Tokom svog prvog mandata američki predsjednik Donald Tramp koristio je svoj jedinstveni diplomatski stil prema protivnicima Vašingtona, održavajući javno prijateljske odnose s Rusijom i Sjevernom Korejom te sa druge strane jačajući pritisak na Kinu i Iran.
Ovaj put suočen je s drukčijim izazovom: ujedinjenijom grupom američkih protivnika koji su se zbližili nakon početka sukoba u Ukrajini u februaru 2022.
Tramp, koji je preuzeo dužnost u ponedjeljak, obećao je da će okončati ruski rat u Ukrajini, obuzdati iranski nuklearni program i suprotstaviti se Kini, jačajući istovremeno američku vojsku.
Ali, zadnjih nekoliko godina kineski predsjednik Si Đinping i ruski predsjednik Vladimir Putin sklopili su "neograničeno partnerstvo" i Peking osigurava Rusiji privrednu podršku koja joj je potrebna za vođenje rata u Ukrajini. Putin i Si juče su predložili daljnje jačanje svog strateškog partnerstva, u dugom telefonskom razgovoru nakon Trampove prisege.
Udruživanje četiri američka protivnika
Rusija je takođe potpisala strateške sporazume sa Sjevernom Korejom u junu 2024. i Iranom u petak. Udruživanje četiri američka protivnika, koje je Bajdenov ambasador u Kini nedavno nazvao "bezbožnim savezom", dovelo je do gubitka utjicaja SAD i njegovih partnera, rekli su analitičari.
"Dilema za Trampa, koji izražava želju da se 'slaže s Rusijom' i nastoji pritisnuti Kinu na području trgovine, sastoji se u tome da partnerstvo Moskve s Pekingom ograničava i rusku spremnost da sarađuje s Vašingtonom i kinesku ranjivost na američki pritisak", rekao je Daniel Rasel iz Instituta za politiku azijskog društva iz Vašingtona, koji je vodio istočnoazijsku politiku za bivšeg predsjednika Baraka Obamu.
Rusija odolijeva jakim zapadnim sankcijama uglavnom zahvaljujući tome što Kina masovno kupuje rusku naftu i prodaje joj robu s dvojnom, civilnom i vojnom namjenom, koja se, po Bajdenovoj administraciji, koristi za jačanje ruske odbrambene industrijske baze, što Kina demantuje.
Sjeverna Koreja šalje Rusiji vojnike i oružje za sukobe u Ukrajini i brzo razvija svoj nuklearni raketni program. A stručnjaci se boje da bi Iran, iako oslabljen izraelskim napadima na njegove produžene ruke u regiji kao što su Hezbolah i Hamas, mogao obnoviti svoja nastojanja da razvije nuklearno oružje.
Rubio označio Kinu kao najveću prijetnju
Članovi nove američke administracije priznaju da taj izazov postoji.
"Kina kupuje naftu od Irana po mnogo nižoj cijeni, Iran to koristi za slanje projektila i dronova u Rusiju, time se onda gađa ukrajinska kritična infrastrukturu", rekao je Majk Volc, Trampov kandidat za savjetnika za nacionalnu bezbjednost, u intervjuu za "Foks Njuz" u novembruz.
Na saslušanju u Senatu prošle sedmice kandidat za državnog sekretara Marko Rubio označio je Kinu kao najveću prijetnju za SAD i optužio Moskvu, Teheran i Pjongjang da siju "haos i nestabilnost".
Zak Kuper, viši saradnik za Aziju pri Američkom institutu za preduzetništvo, rekao je da misli da će Trampov tim "pokušati razdvojiti te zemlje od Kine".
"Izgleda da žele razdvojiti Rusiju, Sjevernu Koreju i Iran od Kine, što znači da ih smatraju različitim, a ne međusobno povezanim prijetnjama. Stoga mi se čini najvjerovatnijim da će se zauzimati za dogovor s Pjongjangom i drugi dogovor s Moskvom", rekao je Kuper.
"Razdvajanje partnera neće biti lako. Sjeverna Koreja mogla bi, po mojem mišljenju, imati manje motiva za izravnu saradnju sa SADm", rekao je Majkl Froman, koji je u Obaminom kabinetu bio američki predstavnik za trgovinu, a sada je predsjednik tink-tanka Savjeta za spoljne odnose.
Dok je Tramp u svom prvom mandatu mislio da može sklopiti dogovor s Pjongjangom, Froman je rekao da nije jasno je li Sjevernoj Koreji u interesu saradnja sa SAD sada kada ima veću potporu Rusije i Kine. Tramp je u svom prvom mandatu održao istorijske samite sa sjevernokorejskim liderom Kim Džong Unom i hvalio se odnosima s njim.
Izostanak ruske podrške Asadu
Trampov tim ponovo razmatra mogućnost nastavka direktnih razgovora s Kimom. Ali, izgleda da se naziru pukotine u odnosima tih zemalja.
Bivši zamjenik američkog ambasadora pri UN za vrijeme Bajdena, Robert Vud, postavio je pitanje može li se Teheran osloniti na pomoć Moskve, navodeći kao primjer izostanak ruske podrškee bivšem sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu uoči njegovog pada sa vlasti.
"Da sam ja Iran i da vidim kako je Rusija napustila Asada, bio bih jako zabrinut", naveo je Vud.
Kada je riječ o Iranu, čini se vjerovatnim da će Tramp nastaviti politiku koju je vodio u prvom mandatu, nastojeći slomiti iransku privredu kako bi vlasti prisilio na dogovor o nuklearnom i balističkom programu te regionalnim aktivnostima.
Vud je uvjeren da će to ići lakše ako se nova administracija bude usredsredila na jačanje američkih savezništava, američki adut čiju je važnost Tramp umanjivao za vrijeme svog prvog mandata.
"Pokušajte ih podijeliti gdje god možete", rekao je o Kini, Rusiji, Iranu i Sjevernoj Koreji.
"Važno je imati i moći se osloniti na savezništva koja imamo jer se Sjedinjene Države ne mogu suočiti sa svim tim igračima same", zaključio je, prenosi "Indeks".
