Broj operativnog nuklearnog oružja u arsenalima najvećih svjetskih vojnih sila ponovo je u porastu, ocjenjuju vodeći istraživački institut stokholmskog Instituta za mirovna istraživanja SIPRI.
"Ulazimo u jedan od najopasnijih perioda u istoriji čovječanstva", rekao je direktor SIPRI-ja Den Smit povodom zaključaka izvještaja.
Danas, u vrijeme pogoršanja međunarodnih odnosa i eskalacije nuklearnog zveckanja oružjem, procjenjuje se da u svijetu postoji oko 12.512 bojevih glava, od kojih je 9.576 u vojnim zalihama spremnim za potencijalnu upotrebu, što je 86 više nego prije godinu dana, prenosi Guardian.
Ovaj porast znači ujedno i okončanje perioda postepenog smanjenja nuklearnog oružja koji je uslijedio nakon završetka hladnog rata.
Prema navodima instituta SIPRI, oko 60 novih bojevih glava u posjedu Kine. Ostalo novo oružje pripisuje se Rusiji (12), Pakistanu (pet), Sjevernoj Koreji (pet) i Indiji (četiri).
Do povećanja broja bojevih glava dolazi uprkos izjavi pet stalnih članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija - SAD, Rusije, Kine, Velike Britanije i Francuske - 2021. godine da se "u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da nikada ne smije da se vodi“.
Rusija i SAD zajedno posjeduju skoro 90 odsto ukupnog nuklearnog oružja na svijetu. Pored svog upotrebljivog nuklearnog oružja, obje sile imaju po više od 1.000 bojevih glava koje su prethodno povukle iz vojne upotrebe i postepeno ih rashoduju.
Od ukupno 12.512 bojevih glava u svetu, uključujući i one koje čekaju rashodovanje, SIPRI procjenjuje da je 3.844 raspoređeno na raketama i avionima.
Oko 2.000 bojevih glava u visokoj pripravnosti
Oko 2.000 bojevih glava, od kojih skoro svi pripadaju Rusiji ili SAD, drže se u stanju visoke operativne pripravnosti, što znači da su opremljeni projektilima ili se drže u vazdušnim bazama u kojima se nalaze nuklearni bombarderi.
Institut Sipri, međutim, napominje da je teško procijeniti potpunu sliku jer su brojne zemlje, uključujući Rusiju, SAD i Veliku Britaniju, smanjile nivo transparentnosti otkako je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u punom obimu.
Vjeruje se da je Kina, treća najveća nuklearna sila na svijetu, povećala broj bojevih glava sa 350 u januaru 2022. na 410 u januaru 2023. Očekuje se da će taj arsenal nastaviti da raste, ali Sipri predviđa da neće nadmašiti arsenale SAD i Rusija.
Komercijalni satelitski snimci otkrili su 2021. godine da je Kina započela izgradnju stotina novih raketnih silosa širom sjevera svoje teritorije.
Hans M Kristensen, viši saradnik u Siprijevom programu oružja za masovno uništenje, tvrdi da je Kina je započela značajno proširenje svog nuklearnog arsenala.
Francuska (290) i Velika Britanija (225) su sljedeće najveće nuklearne sile na svijetu, a očekuje se da će britanski operativni arsenal dalje rasti nakon najave prije dvije godine da je London podigao ograničenje sa 225 na 260 bojevih glava.
Od 225 britanskih bojevih glava, za 120 se kaže da je operativno dostupno za isporuku balističkim raketama Trident II D5 sa podmornicama (SLBM), a oko 40 se nalazi na podmornici sa balističkim raketama na nuklearni pogon (SSBN) koja patrolira.
Vlada Velike Britanije je, međutim, rekla da više neće javno otkrivati svoje količine nuklearnog oružja, raspoređenih bojevih glava ili raketa usred povećanih globalnih tenzija.
SAD su obustavile svoj bilateralni dijalog o strateškoj stabilnosti sa Rusijom nakon invazije na Ukrajinu, a Kremlj je objavio da suspenduje svoje učešće u posljednjem preostalom sporazumu o kontroli nuklearnog naoružanja kojim se ograničavaju strateške nuklearne snage dva hladnoratovska neprijatelja.
