Turski mediji upozoravaju na porast broja borovih moljaca (borovih četnika) koji se hrane lišćem u šumskim oblastima u Antalijskoj regiji, a koji mogu biti opasni po zdravlje ljudi i životinja.
Prof. dr Husein Četin sa Univerziteta Akdeniz upozorio je da su posljednje dvije faze, od pet faza, kroz koje prolazi borov četnik (kreću se u četama) od larve, preko gusjenice do leptira, opasne za ljude i životinje. Borove "dlakave" gusenice, najbrojnije su u proljeće u oblastima gdje ima mnogo drveća.
"Ovi insekti se hrane lišćem u šumskim područjima Antalije i oštećuju šumski ekosistem predstavljaju rizik po ljudsko zdravlje", upozorio je profesor Četin i objasnio da se trenutno iz faze larvi, koje su zakačene u bijelim mrežama (gnijezdima) na borovima, sada spuštaju sa drveća na zemlju.
U posljednja dva stadijuma mogu biti opasni za ljude i životinje izazivajući alergije i osipe. Borove gusjenice su pravi terminatori i mogu samo u toku jedne sezone da unište čitave šume, objasnio je prof. dr Mehmet Čavušoglu.
"Oni se hrane lišćem i iglicama drveća, a nakon njih šuma izgleda kao da je pretpjela požar", rekao je Čavušoglu.
Građani se upozoravaju, objavili su mediji u Turskoj, da obrate pažnju na svoje ljubimce, ali i na pse i mačke lutalice za čije krzno se mogu prikačiti ove dlakave gusjenice, jer mogu izazvati alergijske reakcije, svrab i osip. Ukoliko nakon boravka u prirodi primijete bilo kakvu rekaciju, treba da se jave ljekaru, apeluju stručnjaci.
Gusjenice imaju alergene dlake, takozvane toksofore, koje izazivaju alergije kod ljudi i životinja. U tim dlačicama se nalazi nešto nalik ampuli u koju žlijezde luče sekret, a zidovi te ampule su jako lomljivi. Kada čovjek (ili životinja) dodirne tu dlačicu, onda se "ampula" slomi i izluči se taj sekret koji je toksičan. Najčešće promjene koje nastaju kontaktom su u vidu dermatitisa, ili koprivnjače, crvenilo, otok... Opasno je i ako se udahnu dlačice ovog insekta koje mogu izazvati probleme s disanjem, pa čak i anafilaktički šok.
