Bivši pripadnik specijalnih snaga američke Ratne mornarice i osnivač zloglasne privatne vojne kompanije "Blekvoter" Еrik Prins je na društvenoj mreži Iks iznio sopstveno viđenje atentata na predsjedničkog kandidata i bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa.
U pitanju je kompanija za policijsku, vojnu i obuku za blisku borbu, zaštitu ličnosti i objekata, a reputaciju je stekla tokom ratova u Iraku i Avganistanu. Tokom svog postojanja "Blekvoter" je imao čvrste veze sa američkim vlastima i Centralnom obavještajnom agencijom (CIA).
Kako navodi Prins, Tramp je atentat preživio isključivo zahvaljujući "lošoj procjeni vjetra" koju je napravio "zli ubica u pokušaju", a u prilog svojoj teoriji osnivač "Blekvotera" je objavio i fotografije na kojima se mogu vidjeti lokacija atentatora, Trampa (govornice) i pravac iz kog je duvao vjetar.
"Kako se može vidjeti na fotografiji, vjetar koji je duvao brzinom od svega pet milja na čas (8,05 km/č) je bio dovoljan da poremeti putanju, za sada nepotvrđeno, ali najvjerovatnije lakog metka od 55 grejna (oko 3,6 grama) za dva inča (5,08 cm), zbog čega je umjesto čela pogodio njegovo (Trampovo) uvo", navodi Prins i dodaje:
"Donalda Trampa nije spasila briljantnost Tajne službe SAD. Činjenica da je Tajna služba dozvolila naoružanom strijelcu da uđe u krug od 150 jardi (oko 137 metara), na unapred pripremljenom događaju je ili zloba ili velika nesposobnost."
Inače strijelac je tokom atentata koristio poluautomatsku pušku AR-556, u kalibru 5,56 NATO ili .223 "Remington", a kada je riječ o drugom navedenom kalibru u civilnoj upotrebi najčešće se mogu pronaći upravo meci mase 3,6 g.
Prema njegovim riječima, očigledno je da je postojao "adekvatan nekontrolisan mrtav prostor" koji je omogućio atentatoru da zauzme položaj, nanišani i ispali nekoliko hitaca.
"Gledajući video prilog u vijestima, na osnovu kratkog vremenskog roka između zvuka pristiglog metka (supersonična brzina) i praska pucnja (brzina zvuka) može se čuti koliko je strijelac zapravo bio blizu", ocijenjuje Prins.
I dalje nije poznato kako je atentator uspio da se naoružan popne na zgradu sa fotografije i zauzme gotovo savršen položaj na nepunih 150 metara udaljenosti sa kog je imao dovoljno vremena da nacilja predsjedničkog kandidata Trampa za govornicom i ispali ne jedan, nego čak osam hitaca.
Takođe, kako navode mnogi portali specijalizovani za teme iz oblasti bezbjednosti, Tajna služba SAD je bila dužna da obezbijedi sva potencijalna snajperska gnijezda, daleko prije dolaska štićenog lica. To znači da je na obližnjim krovovima i u zgradama moralo biti pripadnika snaga bezbjednosti, kao i da je cijeli prostor morao biti pod nadzorom operatera dronova.
Međutim, u slučaju Trampovog skupa, moglo se vidjeti da su snajperisti Tajne službe (ili neke druge agencije) bili prisutni samo na zgradi iza pozornice, odnosno govornice na kojoj se nalazio predsjednički kandidat.
Manjak prisustva pripadnika snaga bezbjednosti u okolnim objektima je najvjerovatnije i ključni faktor koji je omogućio da se atentator (ne)primjetno popne na krov obližnjeg objekta usred bijela dana. Sa druge strane, dio okupljenih tvrdi da je tri minuta prije početka pucnjave, vidio atentatora sa puškom kako se penje na krov i odmah o tome obavijestili policiju i agente Tajne službe.
Još jedan od propusta koji se često navodi, jeste i taj da službe bezbjednosti nisu postavile nikakve prepreke koje bi ometale liniju preglednosti i onemogućile atentatoru da sa uzvišenih tačaka ima pogled na štićeno lice.
Snajperisti posmatrali atentatora?
Još jedna okolnost, koja dodatno komplikuje čitav slučaj, jeste to što je, prema ocjeni Prinsa, jedan od snajperista koji se nalazio iza Trampa navodno posmatrao atentatora prije nego što je prvi put zapucao.
Ovo je evidentno, navodi osnivač "Blekvotera", iz toga što se snajperista (Tajne ili druge službe) nakon prvog pucnja atentatora naglo odvojio od nišana svoje puške.
"Snajperista snaga bezbjednosti (nije poznato da li se radi o Tajnoj službi) je na objavljenom snimku očigledno bio iznenađen jer je odvojio lice od puške, umjesto da je uradio svoj posao i ubio atentatora. Očigledno je da su posmatrali strijelca, ali nemaju politiku 'prvog pucnja'", rekao je Prins.
Kako navodi, "jedini pozitivan potez je pucanj snajperiste Tajne službe sa 488 jardi (oko 446 metara) udaljenosti", kojim je atentator eliminisan i to tek nakon što je ispalio najmanje pet (odnosno osam) hitaca, ranivši Donalda Trampa i usmrtivši jednu osobu u publici.
Prins se u nastavku osvrnuo i na greške tokom evakuacije Trampa.
"Jasno je da Tajna služba nije uspjela da obezbijedi prsten (oko skupa), a kada su hici ispaljeni, njihovo izvlačenje je bilo nespretno i izložilo je Donalda Trampa daljim napadima. Izgledalo je kao da nikada nisu vježbali zajedno, jer bi takve reakcije trebalo da budu efektivno autonomne. Da li će neko snositi odgovornost? Ovo nije vašingtonski način", napisao je on, a prenosi RT Balkan.
