Hiljade turista zaglavljeno na aerodromu, piste su se pretvorile u rijeke, a automobili plutaju gradom. Ovako je posljednjih dana izgledao Dubai, pustinjski grad koji je pogodila najveća kiša u istoriji.
Postapokaliptični prizori na ulicama najnaseljenijeg grada Ujedinjenih Arapskih Еmirata obišli su svijet, a mnogi se pitaju kako je došlo do prirodne katastrofe i da li je bilo moguće spriječiti njene smrtonosne posljedice.
Društvene mreže požurile su da pronađu krivca u zasijavanju oblaka, obliku geoinženjeringa, koji se, između ostalog, koristi za izazivanje i povećanja količine kiše. Međutim, stručnjaci upozoravaju da je pogrešno vjerovati da je samo prisiljavanje oblaka da puste padavine izazvalo vremensku kataklizmu.
Zasijavanje oblaka je tehnika manipulacije vremenskim prilikama oslobađanjem supstanci koje upijaju vlagu iz okoline (kao što je srebrni jodid) u oblake, koji pomažu da se vodena para lakše kondenzuje u kapljice vode. Zemlje širom svijeta ovu metodu koriste više od pola vijeka, ali još nijedno naučno istraživanje nije dokazalo da značajno povećava količinu padavina. U prosjeku, zasijavanja oblaka povećava stopu padavina za otprilike pet do 15 procenata godišnje. A u Dubaiju je kiša pala za 24 sata, koliko inače padne za skoro dvije godine.
"Zasijavanje oblaka ne može da stvori oblake ni iz čega. Ono podstiče vodu koja je već na nebu da se brže kondenzuje i oslobađa vodu na određenim mjestima. Dakle, prvo vam je potrebna vlaga. Bez nje ne bi bilo oblaka", objasnila je klimatolog Friderike Oto za Naučni medijski centar.
Nacionalni centar za meteorologiju Еmirata (NCM), koji nadgleda operacije zasijavanja oblaka, rekao je da nije bilo operacija zasijavanja oblaka prije ili tokom oluje. Blumberg je ranije izvjestio da se zasijavanja oblaka dogodilo u nedjelju i ponedjeljak, ali ne i u utorak, kada je došlo do poplave. Modeli prognoze su predvidjeli velike količine padavina nedjelju dana prije ove oluje, i nije bilo potrebe da se ulazi u zasijavanje oblaka.
Važno je napomenuti da zasijavanje oblaka ima lokalizovan efekat i ne može uticati na globalni nivo, a oluja u Dubaiju se proširila na susjedne zemlje Bahreina i Omana.
Meteorolozi vjeruju da je ekstremne padavine u Dubaiju podstakla velika oluja nazvana mezorazmerni konvektivni sistem.
- Dešava se kada se mnoge pojedinačne oluje sa grmljavinom kombinuju i formiraju jedan veliki štit visokih oblaka, obično stotina kilometara u prečniku, u kombinaciji sa širokim područjem obilnih padavina - objašnjava Suzan Grej, profesorka meteorologije na Univerzitetu Reding.
Ovako izraženiji pljuskovi mogu brzo da dovedu do plavljenja površinskih voda, kao što se desilo na aerodromu u Dubaiju.
- Taj pritisak, pojačan kontrastom između toplijih temperatura na tlu i nižih temperatura iznad, stvorio je uslove za jaku grmljavinu - rekla je za Rojters Еsra Alnakbi, viši prognostičar u NCM, dodajućo da su klimatske promjene takođe doprinele oluji.
Istraživanje ekstremnih konvektivnih događaja nad južnim Arapskim poluostrvom tokom prolećne sezone pokazalo je da se ista vrsta oluje kao ona koja je izazvala ovaj ekstremni događaj u regionu dogodila čak 95 puta od 2000. godine, a najčešća je u Arapsko poluostrvo u martu i aprilu. Ali je takođe otkrilo povećanje trajanja takvih oluja od 2000. nad UAЕ, što bi moglo biti povezano sa globalnim zagrijevanjem.
Naime, zagrijavanje globalnih temperatura dovodi do većeg broja padavina širom svijeta (čak i na mjestima koja su inače suva ili usred suše) jer topliji vazduh može zadržati više vlage. Tačnije, oko sedam odsto više vlage za svaki stepen Celzijusa, što zauzvrat može povećati intenzitet kiše.
- Kiša od oluja sa grmljavinom, kakva je posljednjih dana viđena u UAЕ, posebno raste sa globalnim zagrijavanje. To je zato što je konvekcija, snažno uzlazno strujanje u olujama, jača kako se svijet zagrijava - objašnjava klimatolog Dim Kumu.
Nedavna studija o modeliranju klime objavljena u časopisu "Scientific Report" sugeriše da bi godišnja količina padavina mogla da se poveća za oko 30 procenata u većem dijelu UAЕ do kraja vijeka, jer se svijet nastavlja da se zagrijava je da se Dubai brzo proširio tokom posljednjih nekoliko decenija, sa malo pažnje posvećene infrastrukturi kao što su drenažni kanali i kanalizacioni sistemi, što bi mu moglo pomoći da se nosi sa iznenadnim prilivom vode. Malo je zelenih površina koje bi upile vlagu, a drenažni sistemi nisu mogli da izdrže tako velike količine padavina.
Prije svega, stručnjaci predlažu prilagođavanje drumske saobraćajne infrastrukture i objekata klimatskim promjenama i izgradnju rezervoara za skladištenje vode tokom prolećnih kiša. U januaru je Uprava za drumski saobraćaja Ujedinjenih Arapskih Еmirata osnovala novu jedinicu za upravljanje rizikom od poplava u Dubaiju, koji izgleda da će imati pune ruke posla.
