O tome kako se talibani finansiraju piše "BBC".

Talibani su vladali Avganistanom od 1996. do kraja 2001. godine, kada su ih svrgnule američke snage. Uprkos 20-godišnjem sukobu koji je uslijedio i pogibijama desetina hiljada talibanskih boraca, prostor koji kontrolišu i njihova vojna moć povećali su se posljednjih godina.

Do sredine 2021. godine imali su 70.000 do 100.000 boraca, a prije deset godina bilo ih je samo 30.000. Održavanje ovog nivoa pobune zahtijevalo je velika finansijska sredstva iz izvora i unutar i izvan Avganistana.

Godišnji prihod talibana nakon 2011. godine Ujedinjeni narodi procjenjuju na oko 400 miliona dolara. Ali do kraja 2018. to se moglo povećati na čak 1.5 milijardi dolara godišnje, pokazuje BBC-jevo istraživanje.

Intervjui provedeni u Avganistanu i inostranstvu ukazuju na to da talibani imaju sofisticiranu finansijsku mrežu i sistem oporezivanja. Razvili su brojne izvore prihoda.

"BBC" donosi nekoliko glavnih.

1. Strane donacije

Nekoliko avganistanskih i američkih funkcionera dugo je optuživalo određene zemlje, među ostalima Pakistan, Iran i Rusiju, za pružanje finansijske pomoći talibanima.

To je praksa koju ove zemlje negiraju. Međutim, smatra se da su najveći pojedinačni donatori privatne osobe iz Pakistana i nekoliko zalivskih zemalja, poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Katara.

Iako ih je nemoguće tačno odrediti, smatra se da ti izvori finansiranja osiguravaju značajan dio prihoda talibana. To bi moglo iznositi čak 500 miliona dolara godišnje. Ove su veze dugotrajne. Prema povjerljivom američkom obavještajnom izvještaju iz 2008. godine talibani su primili 106 miliona dolara od stranih izvora, posebno od zalivskih država.

2. Trgovina drogom

Već dugo se vjeruje da talibani imaju poreski sistem za finansiranje svojih pobunjeničkih operacija, uključujući i ilegalnu trgovinu drogom. Avganistan je najveći svjetski proizvođač opijuma koji se može preraditi u heroin. S procijenjenom godišnjom izvoznom vrijednošću od 1.5 do 3 milijarde dolara opijum je veliki biznis kojim se proizvodi većina heroina u svijetu.

Funkcioneri svrgnute avganistanske vlade tvrde da talibani od uzgajivača opijuma naplaćuju porez na uzgoj od 10 odsto. Porezi se takođe prikupljaju od laboratorija koji pretvaraju opijum u heroin, kao i od krijumčara ilegalnih droga. Procjene godišnje zarade talibana od ekonomije ilegalnih droga kreću se od 100 do 400 miliona dolara.

Trgovina drogom čini do 60 odsto godišnjih prihoda talibana, iznio je američki general Džon Nikolson u izvještaju posebnog glavnog inspektora za obnovu Avganistana (SIGAR) za 2018. godinu.

Ali neki stručnjaci kažu da je ova brojka precijenjena. Talibani često poriču svoju uključenost u industriju droga i ponose se time što su zabranili uzgoj opijumskog maka na neko vrijeme dok su bili na vlasti prije 20-ak godina.

3. Širenje kontrole nad teritorijom

Finansijska mreža talibana proteže se dalje od oporezivanja samo poslovanja s opijumom. U otvorenom pismu iz 2018. godine talibani su upozorili avganistanske trgovce da plaćaju porez na različitu robu, uključujući gorivo i građevinski materijal, kada putuju kroz područja pod njihovom kontrolom.

Nakon što su zbacili avganistansku vladu, talibani sada kontrolišu sve glavne trgovačke puteve u zemlji, kao i granične prelaze, stvarajući više potencijalnih izvora prihoda od uvoza i izvoza.

U posljednje dvije decenije značajna količina zapadnog novca također je nenamjerno završila u talibanskim džepovima. Prvo, talibani su oporezovali razvojne i infrastrukturne projekte, uključujući puteve, škole i klinike, koje uglavnom finansiraju zapadne zemlje. Drugo, smatra se da su talibani godišnje zarađivali desetine miliona dolara od oporezivanja kamiondžija koji su snabdijevali međunarodne snage stacionirane u različitim dijelovima zemlje.

Takođe se smatra da su zaradili značajnu količinu novca od usluga koje pruža avganistanska vlada. Lider avganistanske elektroenergetske kompanije rekao je 2018. za "BBC" da su talibani zarađivali više od dva miliona dolara godišnje od potrošača električne energije u različitim dijelovima zemlje.

Tu je i prihod ostvaren direktno sukobom. Svaki put kada talibani zauzmu vojno uporište ili urbano središte, isprazne blagajne i trezore i zaplijene mnoštvo oružja, automobila i oklopnih vozila, prenosi "Yahoo News".

4. Rudnici i minerali

Avganistan je bogat mineralima i dragim kamenjem, a većina ih je nedovoljno iskorištena kao posljedica godina sukoba. Rudarska industrija u Avganistanu procjenjuje se na milijardu dolara godišnje. Većina eksploatacije je malih razmjera i uglavnom se obavlja nezakonito.

Talibani su preuzeli kontrolu nad rudarskim lokacijama i iznudili novac od legalnih i ilegalnih rudarskih operacija. U svom godišnjem izvještaju za 2014. godine, funkcioneri UN za praćenje analitičke podrške i sankcija ističe da su talibani godišnje dobijali više od 10 miliona dolara od 25 do 30 ilegalnih rudarskih operacija u južnoj provinciji Helmandu, prenosi "Index.hr".