Na predsjedničkim izborima koji se danas održavaju u SAD pravo glasa ima oko 240 miliona ljudi, ali samo relativno mali broj njih će zapravo odlučiti da li će novi šef Bijele kuće biti Donald Tramp, bivši američki predsjednik koji je kandidat republikanaca ili Kamala Haris, aktuelna potpredsjednica i kandidatkinja Demokratske partije.
BBC prenosi uvjerenja stručnjaka da sedam saveznih država - Arizona, Džordžija, Mičigen, Nevada, Sjeverna Karolina, Pensilvanija i Viskonsin - imaju presudnu važnost na ovom glasanju, baš kao što su imale i 2020. kada je Trampov rival bio aktuelni predsjednik Džo Bajden.
Među tim državama su i tri koje čine "plavi zid" - Mičigen, Viskonsin i Pensilvanija, tradicionalno naklonjene demokratama, a koje je Tramp uspio da osvoji 2016. kada je i postao predsjednik pobjedom nad Hilari Klinton, bivšom šeficom Stejt departmenta i nekadašnjom prvom damom SAD.
Do posljednjeg sata pred izbore ankete su ukazivale da su Tramp i Kamala praktično izjednačeni u svih sedam država, pri čemu je u nekim istraživanjima javnog mnjenja u blagoj prednosti bio on, a u nekima ona.
Arizona - daje 11 od ukupno 538 elektora, 2020. Bajden pobijedio Trampa za 10.000 glasova
Demokrate su dobile izbore 2020. godine uz podršku "Države Velikog kanjona", kako zovu Arizonu, koja je tijesno glasala da podrži kandidata njihove partije prvi put od devedesetih godina prošlog vijeka.
Arizona ima stotinama kilometara dugu granicu sa Meksikom i u centru je nacionalne rasprave o imigraciji.
Prelasci granice su proteklih mjeseci opali sa rekordnih nivoa koji su ovo pitanje učinili prioritetom za glasače.
Tramp je uporno napadao učinak Haris po pitanju imigracije, zato što je predsjednik Džo Bajden njoj dodijelio zadatak ublažavanja pogranične krize.
On se takođe zarekao da će sprovesti "najveću operaciju deportacije" u američkoj istoriji ako se vrati na predsjedničku funkciju.
Arizona je takođe bila centar ogorčene rasprave oko dostupnosti abortusa, nakon što su republikanci pokušali da vrate 160 godina staru skoro potpunu zabranu prekida trudnoće, ali su u tome osujećeni.
Ovo pitanje postalo je eksplozivno u čitavoj zemlji nakon što je 2022. američki Vrhovni sud poništio prelomnu presudu koja je ženama garantovala pravo na abortus.
Džordžija - daje 16 od ukupno 538 elektora, 2020. Bajden pobijedio Trampa za 13.000 glasova
BBC navodi da se spisak sedam kolebljivih država tijesno poklapa sa spiskom mjesta na kojima su republikanski zvaničnici uz Trampovu podršku pokušali da ospore Bajdenovu pobjedu na izborima 2020.
U Okrugu Fulton navodno uplitanje u izborni proces uvalilo je Trampa u jedan od četiri krivična postupka pokrenuta protiv njega, pri čemu je Tramp je osuđen u jednom od njih, ali ne u ovom vezanom za Džordžiju.
On i još 18 ljudi optuženi su za zavjeru da preokrenu njegov tijesni poraz od Bajdena u ovoj državi.
Tramp je negirao da je učinio bilo kakav prestup, a ovaj slučaj se nije našao na sudu prije izbora.
Trećina stanovništva Džordžije su Afroamerikanci, jedan od najvećih procenata crnih stanovnika u zemlji i vjeruje se da je ovakva demografska slika bila ključna za Bajdenovo osvajanje te države prije četiri godine.
Dosta se pisalo o razočaranju u Bajdena među američkim crnim glasačima, ali kampanja Kamale Haris se nada da će sada oživjeti ovo biračko tijelo.
Mičigen - daje 15 od ukupno 538 elektora, 2020. Bajden pobijedio Trampa za 150.000 glasova
"Država Velikih jezera", kako zovu Mičigen, izabrala je pobjedničkog predsjedničkog kandidata posljednja dva puta na izborima.
Uprkos tome što je podržala Bajdena 2020. godine, u međuvremenu je postala simbol burne nacionalne reakcije na njegovu podršku Izraelu tokom rata koji on vodi u Pojasu Gaze.
Za vrijeme demokratskih unutarstranačkih izbora u Mičigenu u februaru više od 100.000 glasača odabralo je "neopredjeljenu" opciju na glasačkim listićima, što je bio dio kampanje koju su pokrenuli aktivisti koji žele da američka vlada obustavi slanje vojne pomoći Izraelu.
Značajno je da je Mičigen savezna država sa najvećim procentom Amerikanaca arapskog porijekla, što je demografska grupa čija je podrška Bajdenu, a potom i Kamali postala ugrožena.
