Bivši i novoizabrani republikanski predsjednik obećao je biračima da će voditi politiku različitu od one koju vodi trenutna demokratska administracija. Iako će mu za neke prijedloge biti potrebno odobrenje Kongresa, evo pregleda promjena koje je najavio da će uvesti tokom svog drugog četvorogodišnjeg mandata.
Više carina
Tramp je izneo ideju o uvođenju carina od 10 procenata ili više na svu robu uvezenu u SAD, čime bi, kako kaže, eliminisao trgovinski deficit. Kritičari smatraju da bi to moglo povećati cijene za američke potrošače i izazvati globalnu ekonomsku nestabilnost.
On je takođe izjavio da bi želio ovlašćenje za uvođenje recipročnih carina za zemlje koje su uvele carine na američki izvoz. Zaprijetio je carinama od 200 procenata na neke uvezene automobile, uz napomenu da je posebno riješen da spriječi ulazak automobila iz Meksika u SAD.
Nagovijestio je da bi saveznici poput Еvropske unije mogli biti suočeni s višim carinama na svoju robu.
Međutim, Trampova politika posebno cilja Kinu. On predlaže postepeno ukidanje kineskog uvoza robe poput elektronike, čelika i lijekova tokom naredne četiri godine. Takođe planira da zabrani kineskim kompanijama posjedovanje američkih nekretnina i infrastrukture u energetskom i tehnološkom sektoru.
Tramp je izjavio da je „carina“ njegova omiljena riječ i vidi je kao izvor prihoda koji bi pomogao u popunjavanju državne kase.
Masovne deportacije
Novoizabrani predsjednik obećao je da će obnoviti politiku iz svog prvog mandata koja je usmjerena na ilegalne prelaske granice, kao i da će uvesti nova stroga ograničenja. Takođe se obavezao da ograniči pristup azilu na granici SAD-a i Meksika i da sprovede najveći poduhvat deportacije u američkoj istoriji, što bi vjerovatno izazvalo pravne izazove i otpor demokrata u Kongresu.
Rekao je da će angažovati Nacionalnu gardu, a po potrebi i federalnu vojsku, kako bi postigao svoj cilj, a nije isključio ni postavljanje sabirnih centara za obradu ljudi prije deportacije.
Tramp je izjavio da će tražiti ukidanje automatskog sticanja državljanstva po rođenju za djecu migranata, što je u suprotnosti s dugogodišnjim tumačenjem 14. amandmana američkog ustava. Takođe je nagovijestio da će ukinuti zaštićeni pravni status za određene zajednice, poput Haićana ili Venecuelanaca.
On planira da ponovo uvede takozvanu „zabranu putovanja“, kojom se ograničava ulazak u Sjedinjene Države ljudima iz zemalja sa većinskim muslimanskim stanovništvom, što je tokom njegovog prvog mandata izazvalo brojne pravne bitke.
Kraj zelene politike
Izabrani republikanski predsjednik obećao je da će povećati proizvodnju fosilnih goriva u SAD-u tako što će olakšati postupak izdavanja dozvola za bušenje na federalnim zemljištima i ohrabriti otvaranje novih gasovoda. Izjavio je da će ponovo odobriti bušenje nafte u zaštićenom području Artik Nešnl Vajldlajf na Aljasci.
Međutim, ostaje otvoreno pitanje da li će naftna industrija povećati proizvodnju u trenutku kada su cijene nafte i gasa relativno niske.
Tramp je rekao da će ponovo povući Sjedinjene Države iz Pariskog klimatskog sporazuma, okvira za smanjenje globalnih emisija gasova sa efektom staklene bašte. Takođe bi ukinuo propise demokratskog predsjednika Džoa Bajdena o električnim vozilima i druge politike usmjerene na smanjenje emisija iz automobila.
On tvrdi da SAD treba da povećaju proizvodnju energije kako bi ostale konkurentne u razvoju sistema vještačke inteligencije, koji troše ogromne količine energije.
Ukidanje programa rasne raznolikosti
Tramp se pred biračima obavezao da će tražiti od američkih visokoškolskih ustanova da „brane američku tradiciju i zapadnu civilizaciju“ i da će ih očistiti od programa raznolikosti. Umjesto toga, najavio je da će Ministarstvu pravde naložiti da pokreće slučajeve kršenja građanskih prava protiv škola koje podržavaju rasnu diskriminaciju.
U vrtićima i školama, Tramp bi podržao programe koji omogućuju roditeljima da koriste javna sredstva za privatno ili vjersko obrazovanje.
Tramp takođe želi da ukine federalno Ministarstvo obrazovanja i da kontrolu nad školama prepusti saveznim državama.
Bez federalne zabrane abortusa
Tokom svog prvog predsjedničkog mandata, imenovao je troje sudija Vrhovnog suda SAD-a koji su činili većinu u presudi kojom je ukinuta ustavna zaštita prava na abortus prema presudi „Rou protiv Vejda“ iz 1973. godine. Vjerovatno će nastaviti da imenuje savezne sudije koji podržavaju ograničenja abortusa.
Ipak, izjavio je da je federalna zabrana abortusa nepotrebna i da bi to pitanje trebalo rješavati na nivou saveznih država, a ne federacije. Tvrdi da je zabrana od šest nedjelja, koju favorizuju neki republikanci, prestroga i da bi svaki zakon trebalo da uključuje izuzetke za slučajeve silovanja, incesta i ugroženog zdravlja majke.
Tramp sugeriše da neće ograničavati pristup abortivnim pilulama, poput mifepristona, nakon što je Vrhovni sud SAD-a odbio izazov u vezi sa pristupom njegovoj regulaciji. Podržava politike koje promovišu vantjelesnu oplodnju (IVF), kontrolu rađanja i prenatalnu njegu.
Završetak ratova
Tramp je kritikovao američku podršku Ukrajini u ratu s Rusijom i ranije izjavio da bi mogao da okonča rat za 24 sata ukoliko bude izabran, iako nije precizirao kako bi to postigao. Predložio je da Ukrajina možda mora da ustupi dio teritorije kako bi se postigao mirovni sporazum, što Ukrajina doslijedno odbija.
Takođe je izjavio da će pod njegovim predsjedništvom SAD temeljno preispitati „NATO-vu svrhu i misiju“. Podržava Izrael u borbi protiv Hamasa u Gazi, ali je pozvao na prekid izraelske ofanzive.
Očekuje se da će Tramp nastaviti politiku naoružavanja Izraela koju vodi i Bajdenova administracija. Vjerovatno će se zalagati za normalizaciju odnosa između Izraela i Saudijske Arabije, što je započeo tokom predsjedničkog mandata od 2017. do 2021., a što je i Bajden podržao.
Bivši predsjednik izjavio je i da će „zaustaviti patnju i razaranje u Libanu“, ali nije objasnio na koji način to namjerava postići.
Predložio je izgradnju „gvozdene kupole“, masivnog protivraketnog štita nalik izraelskom, iznad cijelog kontinentalnog dijela SAD-a.
Tramp je takođe predložio slanje oružanih snaga u Meksiko radi borbe protiv narkokartela i korišćenje američke mornarice za blokadu Meksika, kako bi se spriječilo krijumčarenje opasne droge fentanil.
Istrage protiv neprijatelja, podrška saveznicima
Tramp je povremeno obećavao da će koristiti federalne agencije za sprovođenje zakona kako bi istražio svoje političke neprijatelje, uključujući izborne zvaničnike, advokate i donatore Demokratske stranke. Najavio je da će razmotriti imenovanje specijalnog tužioca za ispitivanje Bajdena, iako nije precizirao osnov za takvu istragu.
Takođe je najavio mogućnost otpuštanja državnih tužilaca koji ne slijede njegove smjernice, što bi predstavljalo prekid sa dugotrajnom američkom politikom nezavisnog federalnog aparata za sprovođenje zakona.
Tramp je izjavio da će razmotriti pomilovanje svih osuđenih za zločine u vezi sa napadom na Kapitol 6. januara 2021. godine, nakon što je proglašen njegov poraz na prethodnim predsedničkim izborima.
Pored krivičnih istraga, predložio je korišćenje vladinih regulatornih ovlašćenja za kažnjavanje neistomišljenika, kao što su televizijske mreže.
Poreske olakšice
Tramp se obavezao na smanjenje federalnih propisa za koje smatra da ograničavaju zapošljavanje. Obećao je da će zadržati opsežno smanjenje poreza iz 2017. godine i da će njegov ekonomski tim razmotriti dalji krug smanjenja poreza za pojedince i kompanije.
Takođe je obećao smanjenje poreza na dobit sa 21% na 15% za kompanije koje proizvode proizvode u SAD-u.
On je izjavio da će predložiti zakon kojim bi se ukinulo oporezivanje napojnica i plaćanja za prekovremeni rad kako bi se pomoglo radnicima u uslužnim sektorima. Obećao je da neće smanjivati socijalne beneficije.
Takođe je rekao da će vršiti pritisak na Federalne rezerve da smanje kamatne stope, iako to ne bi direktno zahtijevao.
Za većinu njegovih poreskih prijedloga bilo bi potrebno odobrenje Kongresa. Proračunski analitičari upozoravaju da bi dodatna smanjenja poreza mogla povećati federalni dug.
Čišćenje federalne birokratije
Tramp planira da eliminiše „duboku državu“, odnosno karijerne federalne službenike koji, kako tvrdi, tajno ostvaruju sopstvene ciljeve. To bi postigao izvršnom naredbom koja bi omogućila otpuštanje hiljada radnika, iako bi ovo vjerovatno bilo osporeno na sudu.
On bi osnovao nezavisnu komisiju za efikasnost vlade pod vođstvom Ilona Maska kako bi se suzbilo rasipanje sredstava. Tramp nije precizirao kako bi ovo tijelo funkcionisalo, s obzirom na postojeće federalne nadzorne organe.
