Počela je velika rusko-sjevernokorejska ofanziva u oblasti Kursk. Angažovano je oko 50.000 vojnika, od kojih deset hiljada sjevernokorejskih, a prema ratnim izvještajima, Ukrajinci su potisnuti sa skoro polovine teritorije koju su držali od početka avgusta.
Prema ruskim nezavisnim izvorima, Vladimir Putin želi da vrati tu teritoriju najkasnije do kraja ove godine kako bi u što ugodnijoj situaciji sačekao primopredaju vlasti u Bijeloj kući.
A londonski Telegraf, pozivajući se na svoje izvore u britanskoj obavještajnoj službi, tvrdi da je Putin „dao naređenje” svojoj vojsci da sve mora biti završeno do inauguracije Donalda Trampa 20. januara 2025. godine.
Naime, i u Moskvi i u Kijevu se spremaju za „mirovni plan” koji će „uručiti” novi predsjednik SAD Tramp, a očekuje se da bi to moglo da bude u narednih četiri do pet mjeseci, pa do marta ili najkasnije početkom aprila. Iako u Moskvi tvrde da im „ono što je do sada poznato” izgleda „apstraktno”, nije tajna da se i u Kremlju pripremaju za Trampov prijedlog i žele da do tada zauzmu najbolje moguće pozicije.
Tako britanski list navodi da, osim Kurska, ruska vojska pokušava da zauzme što više oblasti u Donbasu, Zaporožju i Hersonu, odnosno pokušava da osvoji većinu onih oblasti koje je Moskva proglasila „svom teritorijom“ septembra 2023. godine i pripojen Rusiji, bez još kontrolora. Pored toga, pokušava da osvoji što više teritorije u Sumskoj oblasti Ukrajine.
Trampovom planu svi pristupaju oprezno. U Moskvi zapravo već razmišljaju da će, ako im ovaj plan neće u potpunosti biti od koristi, a vjerovatno neće biti jer će biti nekog kompromisa, „učtivo“ odbiti ili odložiti da ne bi naljutili. Trampa, odnosno da ga ne „uvrijedi“, a da ipak pokaže da su kooperativni. Vašington post je objavio da je Tramp razgovarao sa Putinom telefonom i da mu je, prema njihovim izvorima, „savjetovao da ne eskalira sukob”, da ne ignoriše „da SAD ima dosta vojnika u Еvropi”, ali i da je spreman da se „odreknu osvojenih teritorija Rusije“. Međutim, iz Kremlja su rekli da do razgovora nije došlo. „Sve je to čista izmišljotina“, tvrdi Putinov portparol Dmitrij Peskov, ali zapadni mediji nisu sasvim sigurni.
Za Trampov prijedlog se sprema i Ukrajina, pa Rojters prenosi da Kijev takođe želi da ima najbolju moguću poziciju na bojnom polju prije nego što stigne prvi prijedlog i za to vrši pritisak na odlazeću američku administraciju da ubrza isporuku naoružanja (u Kijevu postoji bojazan da bi Tramp mogao da uspori isporuku pomoći) i odobrava da rakete dugog dometa mogu gađati ciljeve duboko na ruskoj teritoriji.
Rojtersov neimenovani sagovornik iz okruženja predsjednika Vladimira Zelenskog kaže da je narednih četiri do pet mjeseci presudno (do trenutka kada bi Tramp mogao da izađe sa prijedlogom). Sagovornik Rojtersa tvrdi da će tokom ovog perioda „utvrđivati pregovaračke pozicije zaraćenih strana”. Zbog toga novi ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha priprema susret Zelenskog i Trampa što je prije moguće. Iako se ne zna kada bi to moglo da se desi, pretpostavlja se da bi se moglo dogoditi pre inauguracije. Podsjetimo, Tramp je sa Zelenskim razgovarao telefonom, a razgovoru je bio i Ilon Mask, koji je, prema pisanju ukrajinskih medija, obećao da će nastaviti da svoje satelite Starlink stavlja na raspolaganje Ukrajincima. Ukrajinci hoće da pogode Trampov poslovni nerv.
S druge strane, Finenšl tajms je objavio da je Kijev prilagodio svoj prijedlog o okončanju rata nekim Trampovim preferencijama kako bi ga pridobio. Tako su predložili da „dio američkih snaga u Еvropi, poslije rata, budu zamijenjeni Ukrajincima”. Ali najvažnije je da američkim kompanijama predlažu da poslije rata imaju prioritet u ulaganju, pa čak i da Tramp ima „punomoćje za selekciju investicija“ i da „dijeli svoje resurse“ sa zapadnim partnerima, prije svega litijumom. Ukrajinska redakcija Forbsa navodi da Ukrajina ima velike rezerve litijuma, što je više od jedan odsto svjetskih rezervi. Osim toga, voljni su da razmjene „kinesku tehnologiju” za američku tehnologiju. Kako navodi FT, „Tramp je veoma zainteresovan za ove prijedloge“, navodi tzv ABC program - Bilo ko osim Kine. A kao poseban „poklon“, Kijev je spreman da opozove svoju ambasadorku iz Vašingtona Oksanu Markarovu, koja se našla na meti republikanaca nakon što je organizovala posetu Zelenskog vojnim fabrikama u Americi, tokom koje su sa njim bile samo demokrate.
Očigledno je da i Kijev i Moskva ozbiljno shvataju Trampov dolazak u Ovalni kabinet, posebno njegov mirovni prijedlog za Ukrajinu.
