Nekoliko poslanika Bundestaga očigledno želi da se obrati Saveznom ustavnom sudu za zabranu Alternative za Njemačku (AfD).
Više njemačkih medija je izvijestilo o ovom planu pozivajući se na interne dosijee, tj. poslanički zahtjev koji treba podnijeti. Prijedlog podržavaju pojedini predstavnici Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD), Unije CDU/CSU, Zelenih i Ljevice.
Prijedlog ne podržavaju čitavi reprezentativni klubovi ovih partija. Kako prenosi Die Velt, predlog podržava najmanje deset predstavnika svake od gore navedenih grupa. Za međustranački zahtev potrebno je pet odsto Bundestaga, odnosno 37 poslanika. Kako navodi Velt, zahtjev je pripreman mjesecima i završen prošlog petka, prenosi Dojče vele.
"Bundestag podnosi zahtjev Saveznom ustavnom sudu da AfD proglasi neustavnim u skladu sa članom 21. Ustava i članom 43. Zakona o saveznom ustavnom sudu", citira Die Velt iz zahtjeva.
Prema zahtjevu, Ustavni sud treba da isključi AfD iz sistema državnog finansiranja političkih partija. Poslanici optužuju AfD da želi da ukine slobodni demokratski osnovni poredak SR Njemačke i da prema tom poretku zauzima "aktivno borbeni, agresivni stav".
Dalje tvrde da je AfD u više navrata povrijedio garanciju ljudskog dostojanstva iz člana 1. Ustava. Kako navodi Die Velt, u predlogu se navode brojne izjave saveznih i pokrajinskih zvaničnika AfD-a koje se doživljavaju kao kršenje ljudskog dostojanstva migranata, muslimana i seksualnih manjina.
Pozivanje na prethodne sudske presude se odnosi, između ostalog, na odluke koje su donijeli ove godine viši upravni sudovi za Sjevernu Rajnu-Vestfaliju i Tiringiju, kao organizacija osumnjičena da djeluje sa pozicija ekstremne desnice.
To znači da je ovoj istoj Kancelariji, koja je domaća tajna služba, dozvoljeno da prati AfD i koristi sredstva tajne službe. Viši upravni sud Tiringije u odluci iz februara, koja se poziva na Zakon o oružju, daje "bitne dokaze za pretpostavku da je regionalni ogranak AfD u Tiringiji neustavan".
Krajem maja, kancelar Olaf Šolc (SPD) je jasno stavio do znanja da zabrana AfD nije tema na koju u ovom trenutku treba da obrati pažnju. Zabrana stranke je, kako je tada rekao, "veoma teško u demokratiji" i za koju postoje veoma visoke zakonske prepreke.
Predstavnici političkih partija su to već jednom iskusili 2017. godine, kada je propao drugi postupak zabrane desničarske ekstremističke Nacionalne demokratske partije Njemačke (NPD) pred Saveznim ustavnim sudom.
Ustavni sud je početkom godine zaustavio državno finansiranje partije NPD, koja je u međuvremenu preimenovana u "Die Heimat".
Odluka je zasnovana na amandmanu na Ustav iz 2017. godine, koji je donijet nakon presude NPD-a, a prema kojem se državno finansiranje može uskratiti partiji čak i ako nije zabranjeno.
Međutim, preduslov je da stranka ili njene pristalice teže protivustavnim ciljevima.
