Atentat na Donalda Trampa promijeniće političku scenu u Americi. Uzburkaće i geopolitičke odnose. Amerika je na ivici građanskog rata. Panika i haos ono je što slijedi nakon pucnja u bivšeg predsjednika SAD-a. To je, kažu, oni koji prate međunarodne odnose, pucanj u demokratiju. Motiva je mnogo.
- On je u posljednje vrijeme jako potencirao da će ukoliko bude izabran raditi na tome da u kratkom vremenskom periodu dođe do prekida sukoba između Ukrajine i Rusije. On je i u prethodnoj kampanji optuživan za saradnju sa Rusijom. Tako da se kroz masu nekih stvari koje se prožimaju kroz američku javnost, moglo naći dosta motiva za pojedinca - kaže Bojan Šolaja, Centar za međunarodne odnose.
Ili možda grupu onih koji bi tek mogli da isplivaju u javnost. Isplivavaju zato propusti obezbjeđenja. Ono što se desilo Trampu, upozorenje je i za ostale svjetske lidere.
- Ovo je ozbiljna opomena svim suverenističkim liderima, predsjednicima i predsjedničkim kandidatima širom svijeta koji se zalažu za međusobno poštovanje, ravnopravnost, suverenitet i koji ne podržavaju sve ono što radi duboka država u SAD-u - dodaje Slobodan Župljanin, dekan Fakulteta za bezbjednost i zaštitu.
Trampova politika, vodi ka gašenju sukoba u svijetu. Onih koji se plaćaju američkim dolarima. Američka istorija se ponavlja.
- Da se istorija na neki način ponavlja. Еvo prije 61 godinu bezmalo bio je atentat na Džona Kenedija koji je u tom trenutku u nekom globalnom kontekstu bio usmjeren protiv nekih ratova, sada imamo sličnu situaciju sa Donaldom Trampom s druge strane. Tako da to je neki recimo motiv, koji je sveprisutan već dugo vremena iz čega ne bih da izvlačim zaključke, ali mogu da skrenem pažnju da su možda i neke globalne okolnosti jako uticale na onoga ko se na ovo odlučio - dodaje Šolaja.
Ubistvo ili pokušaj ubistva predsjednika provlače se kroz cijelu američku istoriju. Linkoln, Kenedi, Ford i drugi. Neki od njih su ubijeni, a neki su za dlaku izvukli živu glavu. Posljednji atentat preživio je Ronald Regan. I to 1981. godine.
