On je pozvao Rusiju, SAD i NATO da zauzdaju Tursku, koju je nazvao "siledžijom u regionu".

"Potreban nam je veći pritisak iz Rusije. Nadam se da će biti više pritiska iz Rusije i SAD", rekao je Sarkisijan u intervjuu za "Fajnanšel tajms".

Sarkisijan je naglasio da članstvo u NATO-u, čija je Turska članica, znači da se članice moraju suzdržati i da ne dobijaju "zelenu kartu" za miješanje u sukobe trećih zemalja.

Prema riječima jermenskog predsjednika, turska vojna i diplomatska podrška Azerbejdžanu izbacila je Rusiju iz tradicionalne uloge nekoga ko balansira između Jerevana i Bakua.

"Potrebno nam je više napora da se ovo zaustavi, a usredsrijeđenost tog truda treba da bude na Turskoj. Od momenta kada Turska bude isključena iz jednakosti bićemo bliži primirju i vraćanju za pregovarački sto", naglasio je Sarkisijan govoreći o umiješanosti Ankare u sukobe azerbejdžanskih i jermenskih snaga u Nagorno-Karabahu.

Sarkisijan je pristup Turske i Azerbejdžana nazvao "etničkim čišćenjem" s ciljem da se Nagorno-Karabah očisti i zauzme.

Jermenski lider optužio je Tursku za uništavanje ravnoteže koja je postavljena višedecenijskim primirjem, rekavši da bi mehanizam primirja uspio da nije bilo Ankare.

Sarkisijan je upozorio da će "svi biti pogođeni" ukoliko se ne reaguje na međunarodnom nivou i zaustavi Turska, koja prijeti da od regiona stvori "novu Siriju".

Sukobi jermenskih i azerbejdžanskih snaga u Nagorno-Karabahu eskalirali su 27. septembra, a u borbama su prijavljene žrtve na obje strane, uključujući civile.

Predsjednik Azerbejdžana Ilham Alijev upozorio je danas Jermeniju da ima posljednju šansu da se povuče iz Nagorno-Karabaha i da se vrati za pregovarački sto.

Vlasti Jermenije izrazile su spremnost da nastave s pregovorima, ali bez bilo kakvih preduslova.