Rusija je juče saopštila da će možda biti primorana da rasporedi nuklearne rakete srednjeg dometa u Evropi kao odgovor na ono što vidi kao planove NATO.
Zamjenik ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov rekao je u intervjuu za rusku novinsku agenciju RIA da će Moskva morati da preduzme korake ukoliko NATO odbije da se angažuje sa njom na sprečavanju takve eskalacije, prenosi Rojters.
Nuklearni projektili srednjeg dometa (INF) u Evropi bili su zabranjeni prema sporazumu iz 1987. godine koji su dogovorili sovjetski lider Mihail Gorbačov i američki predsjednik Ronald Regan, što je u to vrijeme pozdravljeno kao veliko ublažavanje hladnoratovskih tenzija, navodi britanska agencija.
Vašington je napustio sporazum 2019. godine nakon što se godinama žalio da ruska strana krši taj pakt.
Rjabkov je rekao da postoje indirektne indicije da se NATO približava ponovnom razmještanju INF-a, uključujući njihovu obnovu prošlog mjeseca.
"Nedostatak napretka ka političkom i diplomatskom rješenju ovog problema dovešće do toga da naš odgovor bude vojno-tehničke prirode", poručio je zamjenik ministra.
NATO sa druge strane tvrdi da neće biti novih američkih projektila u Evropi i da je spreman da odvrati nove ruske rakete "odmjerenim" odgovorom koji bi uključivao samo konvencionalno oružje.
"To će biti konfrontacija, sljedeći talas, takvi sistemi pojaviće se kod nas. Trenutno ih nema, imamo jednostrani moratorijum, a pozivamo NATO i Sjedinjene Države da se pridruže ovom moratorijumu", apelovao je Rjabkov.
Takođe, u intervjuu za agenciju RIA on je rekao da Rusija ima "potpuni nedostatak povjerenja" u NATO.
"Oni sebi ne dozvoljavaju da urade bilo šta što bi na neki način moglo da poveća našu bezbjednost, vjeruju da mogu da djeluju u svoju korist, a mi jednostavno moramo sve ovo da progutamo i da se nosimo sa tim. Ovo se neće nastaviti", istakao je Rjabkov.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Džozef Bajden održali su prošle nedjelje dvočasovne razgovore o ukrajinskoj krizi i zahtjevu Moskve za, kako to Rusija naziva, pravno obavezujućim bezbjednosnim garancijama Zapada.
Rjabkov je rekao da će Rusija u narednim nedjeljama predstaviti svoje naknadne prijedloge Sjedinjenim Državama, a možda i drugim zemljama NATO.
Oglasio se i Borelj
Šef diplomatije EU Žosep Borelj upozorio je Moskvu da će snositi političke i ekonomske posljedice ukoliko preduzme agresiju prema Ukrajini.
”EU je ujedinjena u podršci ukrajinskom tretiorijalnom integritetu i suverenitetu. Ministri su jasno poručili da će svaka agresija protiv Ukrajine imati političke posljedice i visoku ekonomsku cijenu za Rusiju", izjavio je Borelj.
On je nakon sastanka Savjeta ministara spoljnih poslova EU ocijenio da je trenutno najbitnije izbjeći sukob na granici između Ukrajine i Ruske Federacije.
On navodi da se u EU vode motom "pripremamo se za najgore, a očekujemo najbolje" kada je riječ o nagomilavanju vojske sa obje strane rusko-ukrajinske granice.
"Sada smo u situaciji kada želimo da izbjegnemo krizu i bilo kakvu vojnu intrevenciju, jer ako do toga dođe teško će se zaustaviti", upozorio je Borelj.
Dodao je da se EU dogovara sa transatlantskim partnerima kada je riječ o mogućoj reakciji na krizu na granici između Ukrajine i Rusije.
On je najavio da će o ovom pitanju razgovarati i lideri EU na samitu koji se u četvrtak održava u Briselu.