Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pobijedio je u nedjelju u drugom krugu predsjedničkih izbora i dobio novi, petogodišnji mandat, ali ga sada čekaju izazovi u vidu velike inflacije koja je izazvala skok u cijenama, kao i obnova porušenih zgrada i kuća u razornom zemljotresu koji je pogodio jugoistok Turske u februaru, kada je poginulo više od 50.000 ljudi.
Erdogan je u drugom krugu osvojio više od 52 odsto, naspram protivkandidata Kemala Kiličdaroglua, koji je govorio da neće pratiti Erdoganove "autoritarne sklonosti", obećavajući da će vratiti demokratske norme, usvojiti konvencionalniju ekonomsku politiku i popraviti odnose sa Zapadom, prenosi AP.
Erdogan je u pobedničkom govoru rekao da je to pobjeda Turske, a ovaj vijek je nazvao "turskim vijekom".
Kiličdaroglu je rekao da su izbori bili "najnepravedniji ikada", jer su svi državni resursi bili usmjereni da pomažu Erdoganu.
"Nastavićemo da budemo na čelu ove borbe, dok prava demokratija ne dođe u našu zemlju", rekao je Kiličdaroglu u Ankari.
AP ocjenjuje da će u sljedećem mandatu Erdogan morati delikatnije da manevriše sa članicama NATO oko budućnosti Alijanse i rata u Ukrajini.
Zapadni političari su rekli da su spremni da nastave da rade sa Erdoganom, uprkos tome što je prethodnih godina povremeno bilo napetosti u relacijama.
Od Turske, takođe, zavisi da li će se Švedska priključiti NATO.
Erdogan je tokom pobjedničkog govora rekao da će mu prioritet biti obnova porušenih objekata, a ponovio je i da će se oko milion sirijskih izbjeglica vratiti u "bezbjedne zone" koje kontroliše Turska u Siriji, kao dio projekta izmještanja Sirijaca, u saradnji sa Katarom.
Predsjednik Turske je ponovio da pripadnici LGBTQ zajednice ne mogu da se "infiltriraju" u njegovu vladajuću partiju ili savezničke stranke.
Erdogan je transformisao poziciju predsjednika iz uglavnom ceremonijalne uloge u moćnu poziciju putem referenduma 2017. godine, kojim je ukinut turski parlamentarni sistem upravljanja.
