Tenzije između Evropske unije i Turske su porasle otkako je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan upro prstom u mentalno stanje predsednika Francuske Emanuela Makrona, a čelnici EU su osudili njegovu retoriku. Osim Turske, čini se da je ceo muslimanski svet ustao protiv Makrona koji je čak u iranskim novinama završio na karikaturi kao đavo.
Negodovanje je započelo u dijelovima muslimanskog sveta zbog stava francuskog predsjednika prema islamu i njegovog govora koji je održao ranije ovog mjeseca, prije nego što je došlo do brutalnog ubistva nastavnika Samuela Patija u Parizu.
Izjave Makrona izazvale su pravu lavinu kod turskog predsjednika koji je pozvao na bojkot francuskih proizvoda. Protesti su se potom proširili od Pakistana do Sirije, preko Bangladeša do Gaze.
Makron je 2. oktobra, pred publikom u gradu severozapadno od Pariza, nekih 20 kilometara od mjesta gdje je kasnije ubijen nastavnik, iznio plan za borbu protiv "separatizma", fokusirajući se posebno na islam, piše Euronews.
- Islam je religija koja doživljava krizu u cijelom svijetu - rekao je on u tom govoru.
Dodao je da je "postojala potreba za oslobađanje islama u Francuskoj od stranih uticaja" i iznio je planove za ukidanje sistema koji dozvoljavaju imamima da se obučavaju u inostranstvu, da se smanji stopa školovanja kod kuće i da se preuzme kontrola nad religijskim finansiranjem.
Mjere, praćene unapređenjem obrazovnih, kuluturnih i sportskih usluga, trebalo bi da budu deo nacrta zakona o "sekularnosti i slobodi" koji se očekuje u decembru.
Predsjednik je takođe priznao da je Francuska "zakazala" kada je riječ o njenim zajednicama imigranata i da je stvorila "sopstveni separatizam" sa getoima "bede i nevolja" u kojima su ljudi bili skupljeni prema porjeklu i socijalnom statusu.
Govor, održan nedjelju dana nakon napada nožem u Parizu ispred nekadašnjeg sjedišta satiričnog časopisa "Charlie Hebdo" dobro je primljen kod umjerenih muslimanskih lidera.
Međutim, kritikovali su ga ljevičarski političari koji su optužili Makrona za stigmatizaciju muslimana, a neki desničari i zbog neuspjeha u borbi protiv imigracija.
Onda je nakon brutalnog ubistva Samuela Patija prije dvije nedelje, predsjednik branio slobodu govora.
- Nećemo se odreći karikatura i crteža, čak i ako se drugi povuku - rekao je Makron pozivajući na kraj mržnji i nasilju.
Inače, ubijeni nastavnik je nedugo prije zločina svojim učenicima na času pokazivao karikature proroka Muhameda. Nakon njegovog ubistva na zgradi u Parizu, u čast preminulog, prikazani su crteži lista "Charlie Hebdo".
Očekuje se da će sada pitanje uloge islama u Francuskoj da ima snažan uticaj u francuskoj predizbornoj kampanji 2022. godine, gde se očekuje da će desnica posebno da istakne to pitanje.
Da podsjetimo, ubistvo Samuela Patija je jedan u nizu napada. Najgori teroristički napad dogodio se 2015. godine u Parizu, a sledežće godine je u Nici stradalo 86. godina.
