Ukrajinska vlada bi trebalo da bude otvorenija prema javnosti u saopštavanju teške istine o situaciji na bojnom polju, rekao je visoki zvaničnik američkog Stejt departmenta.
U intervjuu za "Politiko" u četvrtak, Džejms Rubin, koji vodi Globalni centar za angažovanje, agenciju zaduženu za suzbijanje dezinformacija, primjetio je da, iako se Ukrajina "kreće u dobrom smjeru", ona još nije "potpuno razvijena demokratija", što implicira određena ograničenja za medije u zemlji.
Diplomata je pozvao ukrajinsku vladu da bude manje restriktivna u kontroli medijskog izvještavanja o konfliktu. "Ratni izvještači izvještavaju o stvarima koje nisu nužno u interesu ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog", rekao je Rubin, dodajući da su povremene loše vijesti bolje nego previše kontrolisano okruženje.
Ukrajina je počela sa cenzurom internet resursa kojima dominira Rusija nekoliko godina prije početka aktuelnog sukoba, još 2017, zabranjujući, između ostalog, mrežu društvenih medija Vkontakt i pretraživač Jandeks.
U februaru 2022, nakon izbijanja sukoba Ukrajina je intenzivirala cenzuru. Krajem 2022. godine, Zelenski je potpisao zakon kojim su značajno proširena ovlašćenja vlade da reguliše medije, zabranjujući pozitivno izvještavanje o akcijama Rusije i dopuštajući privremenu zabranu medija.
Novi zakon izazvao je žestoke kritike kako u samoj Ukrajini, tako i na Zapadu. Еvropska federacija novinara saopštila je da je ovaj zakon u suprotnosti sa standardima slobode štampe koji su uobičajeni na kontinentu.
U junu 2023. godine, "Intersept" je izvjestio da je Kijev uveo izuzetno stroga ograničenja na pristup novinarima liniji fronta, odbijajući ili opozivajući akreditive zbog njihovog izvještavanja.
Prošlog mjeseca "Njujork tajms" je izvjestio da su se mnogi Ukrajinci umorili od tele-maratona koga je, ubrzo nakon početka sukoba, Zelenski uveo na nacionalnoj televiziji. Ovaj list je nastupe Zelenskog, koji nude "optimističan pogled" na tok koflikta, opisao kao "malo više od mikrofona vlade u Kijevu."
