Švedska vlada danas je potvrdila da namjerava podnijeti zahtjev za članstvo u NATO, pridruživši se susjednoj Finskoj u dramatičnoj odluci koja označava jednu od najvećih strateških posljedica ruske vojne intervencije na Ukrajinu do sada.
"Postoji velika većina u švedskom parlamentu da se Švedska pridruži NATO. Ovo je najbolja stvar za bezbjednost Švedske. Obavijestićemo NATO da želimo postati član alijanse", rekla je u ponedjeljak premijerka Magdalena Anderson.
Ona je na konferenciji za novinare nakon parlamentarne debate rekla da će Švedska biti "u ranjivom položaju" dok se aplikacija obrađuje, ali da je "uvjerena da za to postoji podrška među švedskim narodom", prenos "Guaridan".
Finska vlada je u nedjelju potvrdila svoju namjeru da se pridruži NATO, dok su vladajuće socijaldemokrate u Švedskoj pristale da odustanu od svog dugogodišnjeg protivljenja toj ideji, otvarajući put zajedničkoj aplikaciji za članstvo u roku od nekoliko dana.
Odluka dvije vlade, od kojih su obje ostale neutralne ili nesvrstane od kraja Drugog svjetskog rata, izazvala je oštar početni odgovor Rusije, koja ju je opisala kao ozbiljnu grešku sa dalekosežnim posljedicama.
"Situacija se radikalno mijenja u svjetlu onoga što se dešava", rekao je danas zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova Sergej Rjabkov.
"Činjenica je da bezbjednost Finske i Švedske neće biti ojačana kao rezultat ovoga nam je vrlo jasna", izjavio je.
Rjabkov je dodao da dvije nordijske nacije "ne bi trebalo da gaje iluzije da će Rusija to jednostavno podnijeti", upozorivši da je taj potez "još jedna teška greška sa dalekosežnim posljedicama" i da će "opšti nivo vojnih tenzija porasti".
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov takođe je u ponedjeljak rekao da će Moskva "veoma pažljivo pratiti kakve će biti posljedice poteza nordijskih nacija po rusku bezbjednost koja mora biti osigurana na apsolutno bezuslovan način".
Rusija je više puta upozoravala Finsku i Švedsku zbog namjere pridruživanja NATO, rekavši da bi je takav potez obavezao da "obnovi vojnu ravnotežu" jačanjem svoje odbrane u regiji Baltičkog mora, uključujući i postavljanje nuklearnog oružja.
Finska dijeli kopnenu granicu dugu 1.300 kilometara sa Rusijom i Švedskom kao pomorsku granicu. Obje zemlje su decenijama smatrale da bi pridruživanje NATO savezu od 30 članova, predvođenom SAD-om, predstavljalo nepotrebnu provokaciju Moskve.
