Ormuški moreuz, jedna od najvažnijih vodenih arterija na svijetu, djelimično je pod kontrolom Irana i može igrati važnu ulogu u slučaju oružanog sukoba velikih razmjera između Teherana i Tel Aviva.
Posljednjih godina Teheran je više puta prijetio da će blokirati tranzit kroz moreuz, pritiskajući na taj način SAD da ukinu sankcije ili kao upozorenje svjetskoj zajednici o svojim mogućnostima u slučaju rata sa tom hebrejskom zemljom.
"Možemo da zatvorimo Ormuški moreuz, ali to još nismo uradili. Međutim, ako neprijatelj dođe da nas poremeti, preispitaćemo našu politiku", upozorio je ranije komandant Ratne mornarice Korpusa islamske revolucionarne garde Irana (IRGC) Alireza Tangsiri.
Ovaj moreuz povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i omogućava brodovima iz Saudijske Arabije, Iraka, Irana, Kuvajta, Katara, Ujedinjenih Arapskih Еmirata (UAЕ), Bahreina i Irana, da pristupe Arapskom moru i Indijskom okeanu.
Južna obala moreuza pripada UAЕ i Omanu, dok je sjeverna pod kontrolom Irana.
Naime, taj plovni put je prilično uzak, pa je tako njegova najuža tačka široka 21 nautičku milju (oko 40 kilometara), tako da brodovi prolaze na udaljenosti od dvije milje (oko pet kilometara) jedan od drugog.
Istovremeno, njegova dubina od više od 100 metara, omogućava tranzit velikih naftnih tankera.
Koliko je važan Ormuški moreuz?
Ormuški moreuz je najvažniji svjetski tranzitni put za naftu i gas iz velikih zemalja izvoznica. Otprilike 20 odsto globalne potrošnje naftnih derivata prolazi kroz njegove vode svakog dana, odnosno 21 milion barela dnevno, prema podacima američke Uprave za energetiku, a većina sirove nafte, koja se izvozi ovim putem, ide na azijska tržišta. Istovremeno, najveći svjetski izvoznik tečnog prirodnog gasa (TNG), Katar, takođe otprema najveći dio ovog ugljovodonika moreuzom, kroz koji prolazi i do 30 odsto svjetskih zaliha LNG.
Upravo zbog velike frekvencije saobraćaja i njegove redovnosti, svaki poremećaj bi prijetio da uzdrma globalno energetsko tržište i da ima snažan uticaj na globalnu ekonomiju.
Posljedice bi snosili i izvoznici i uvoznici, poput Indije i Kine, koje se aktivno razvijaju, ili zapadne zemlje, predvođene SAD, koje su poslije uvođenja sankcija ruskom gasu i nafti povećale kupovinu ugljovodonika iz zemalja Persijskog zaliva.
Da li će Iranci zatvoriti moreuz?
Uprkos onome što propisuje međunarodno pravo, ostaje pitanje da li bi Iran uspio da zatvori moreuz. Do danas, nikada nije, ali to ne znači da pretnje Teherana jednog dana neće postati stvarnost.
Istovremeno, mala je vjerovatnoća potpunog zatvaranja moreuza na duži rok, jer bi to uticalo ne samo na ekonomiju drugih zemalja, već i na iransku. Isto tako, Teheran bi rizikovao da ošteti svoje odnose sa susjednim državama, koje je nedavno poboljšao, a to ne bi koristilo ni Iranu.
Stoga, ako Iran odluči da zatvori moreuz, vjerovatno će to učiniti samo ako izbije rat sa Izraelom i to samo na ograničeno vrijeme.
Međutim, čak i kratkoročno zatvaranje bi snažno pogodilo cijene sirove nafte, za koje stručnjaci kažu da bi moglo da dostigne čak 400 dolara po barelu, i potkopao globalnu ekonomiju, potencijalno gurajući međunarodnu zajednicu da primora Izrael da sklopi mir.
Alternativne tranzitne rute
Postoje alternativni putevi za snabdijevanje energijom iz zemalja Persijskog zaliva. Međutim, oni su prilično ograničeni i bilo bi potrebno vrijeme da se preko njih uspostavi snabdijevanje izbjegavajući Ormuški moreuz.
U ovom scenariju, samo UAЕ i Saudijska Arabija imaju alternativne rute. Prvi ima naftovod Abu Dabi za sirovu naftu, a drugi naftovod Istok-Zapad i naftovod Abkaik-Janbu NGL, sa kojim ima kapacitet da izvozi i naftu i LNG.
Međutim, transportni kapacitet ovih cevovoda je mnogo niži od transportnog kapaciteta pomorskog pravca i kreće se između 1,5 i 7 miliona barela dnevno.
