Ovih dana je predsjednički kandidat i bivši predsjednik SAD Donald Tramp zvanično potvrđen kao predsjednički kandidat Republikanske stranke. Nakon toga je izabrao potencijalnog potpredsjednika.
Za tu poziciju Tramp je odabrao 39-godišnjeg Džej Di Vensa, senatora iz Ohaja.
Inače, Vens bi mogao da bude noćna mora Kijeva.
Što se Ukrajine tiče, Vens se više puta otvoreno protivio daljnjem snabdijevanju Ukrajine oružjem i pristalica je "brzog okončanja rata" putem pregovora. Taj stav je potvrdio i nakon što ga je Tramp nominovao za potpredsjednika.
Protiv podrške Ukrajini
Vens ima dugu istoriju izjava protiv podrške Ukrajini. Prošle godine s još osamnaest republikanaca potpisao je dokument pozivajući predsjednika Džozefa Bajdena da zaustavi "neograničenu pomoć" Ukrajini. Takođe, zaprijetio je blokiranjem sljedećeg paketa ako ne budu vezani za strategiju brzog završetka rata u Ukrajini.
U intervjuu sa Stivom Benonom Vens je izjavio:
"Nije me briga šta će se dogoditi s Ukrajinom."
Dalje, "Njujork Tajms" je objavio tekst u aprilu 2024. godine, u kojem je izjavio:
"Glasao sam protiv paketa u Senatu i protivim se gotovo svakom prijedlogu da SAD nastave finansirati ovaj rat. Gospodin Bajden nije uspio artikulirati čak ni osnovne činjenice o tome što Ukrajina treba i kako će ova pomoć promijeniti stvarnost na terenu: koliko Ukrajini treba i koliko mi zapravo možemo pružiti?"
Nadalje je tvrdio:
"Obvezujući se na odbrambenu strategiju, Ukrajina može sačuvati svoje dragocjeno ljudstvo, zaustaviti krvarenje i dati vremena za početak pregovora, ali to bi zahtijevalo da i američko i ukrajinsko rukovodstvo prihvate da je cilj gospodina Zelenskog i povratka na granice iz 1991. godine - fantazija".
Osim toga, ponudio je i svoje rješenje sukoba.
"Ono što bih želio učiniti, i što mislim da je ovdje temeljno moguće postići s američkim rukovodstvom, ali to ne znate dok ne obavite razgovor, jeste da zamrznete teritorijalne linije negdje blizu mjesta na kojem su sada. To je prvo. Drugo, garantujete i nezavisnost Kijeva, ali i njegovu neutralnost. To je temeljna stvar koju su Rusi tražili od početka. Mislim da Rusi puno toga što su tražili jeste nepošteno, ali neutralnost je očigledno nešto što oni vide kao egzistencijalno. I treće, moraće biti određena američka bezbjednosna pomoć dugoročno. Mislim da su te tri stvari ostvarive".
Podržava Izrael
Sa druge strane, Vens je snažan pristalica Izraela. U jednoj od svojih izjava je opisao odnos SAD i Izraela.
"Kulturološki, moralno, politički, to je pravi saveznik u smislu da ne dijelimo samo neke interese, već mi zapravo dijelimo vrijednosti", rekao je.
Vens podržava američko finansiranje Izraela u trenutnom ratu s Hamasom. Kritikovao je Bajdenovu administraciju zbog "uskraćivanja Izraelcima precizno navođenog oružja", koje je potrebno Izraelu te je naveo kako Hamas snosi punu odgovornost za sve civilne žrtve.
Oštro je kritikovao Bajdena, rekavši:
"Morate, prije svega, omogućiti Izraelu da zapravo završi posao".
Ponovio je svoje kritike i nedavno.
"Prvo, želite da Izrael završi ovaj rat, i to što je brže moguće, jer što duže traje, njihova situacija postaje teža. A drugo, nakon rata želite ponovo podstaknuti mirovni proces između Izraela, Saudijske Arabije, Jordana itd", rekao je.
U širem smislu, izjavio je da cilj da "Izrael i suniti kontrolišu ovu regiju".
Takođe, Vens ima u najmanju ruku umjereno militantan stav i prema Iranu. Na pitanje hoće li podržati vojnu akciju protiv Irana nakon što su paravojne jedinice navodno povezane s Iranom napale američke trupe, Vens je rekao da bi to bila greška, navodeći zabrinutost da bi to bila značajna eskalacija. Međutim pohvalio je ubistvo Kasima Sulejmanija, dodajući:
"Ako ćete udarati Irance, udarajte ih snažno!".
Nacrt mirovnog rješenja
Vraćajući se na Ukrajinu, iz Trampovog tabora je najavljen još jedan nacrt mirovnog rješenja. Trampov saradnik Ričard Grenel predložio je stvaranje "autonomnih zona" u Ukrajini i neulazak Ukrajine u NATO.
Inače, Grenel je bio ambasador u Njemačkoj za vrijeme Trampovog predsjedničkog mandata i vršilac dužnosti šefa nacionalne bezbjednosne službe. Prema najavama raznih medija, upravo Grenel ima veliku šansu dobiti visoki položaj u spoljnoj politici ako Tramp postane predsjednik.
Grenel je ponovio stav da Ukrajina ne mora biti primljena u NATO u bliskoj budućnosti. Isto tako, "Blumberg" piše da će se plan Grenela "suočiti s protivljenjem predsjednika Zelenskog", a takođe isti list podsjeća da su i raniji sporazumi (Minsk 1 i 2) uključivali autonomiju Donbasa, a da je sada zauzet od strane ruskih trupa.
Istovremeno, Grenel je više puta rekao da ne govori u ime Trampa i da nije s njim razgovarao po tom pitanju. Ali, nije ovo prvi takav projekat koji je napisao savjetnik nekog predsjedničkog kandidata. Određene aktivnosti u Trampovom taboru kada je Ukrajina u pitanju su u toku. I prema onome što dolazi do javnosti, nijedan ne odgovara onome što od Rusije zahtijeva Kijev i zemlje ЕU, a to je povlačenje na granice iz 1991. godine i plaćanje ratne odštete, prenosi "Indeks".
