Prosječna temperatura na Zemlji ostala je i u srijedu na rekordno visokom nivou, nakon što su prethodna dva dana dostignuti nezvanični rekordi.
Prosječna globalna temperatura iznosila je 17,18 stepeni Celzijusa prema podacima Univerziteta u Maineu koji koristi alat "Climate Reanalyzer" koji mjeri stanje pomoću satelitskih podataka i računarskih simulacija.
Temperatura u srijedu bila je jednaka temperaturi od 17,18 stepeni Celzijusa prethodnog dana. U ponedjeljak je oboren dotadašnji rekord s izmjerenih 17,01 stepeni.
Naučnici su mjesecima upozoravali da će 2023. godina biti rekordna zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem, prije svega spaljivanjem fosilnih goriva poput uglja, prirodnog gasa i nafte.
Stručnjaci su takođe zabilježili kako La Nina, prirodni fenomen hlađenja okeana, ustupa mjesto El Ninju, obrnutom procesu zagrijavanja vodenih površina. Sjeverni Atlantik je ove godine zabilježio rekordno visoke temperature.
"Rekord poput ovoga je novi dokaz da nas globalno zagrijavanje vodi u topliju budućnost", rekao je klimatski naučnik Kris Fild s Univerziteta Stanford.
Šon Birkl, tvorac "Climate Reanalyzera" s Univerziteta u Mejnu, rekao je da su podaci nezvanični, ali da su korisna naznaka dešavanja u procesu zagrijavanja planete.
Iako se nezvanični podaci o prosječnoj temperaturi Zemlje koriste tek od 1979. godine, stručnjaci smatraju da je srijeda bila najtopliji dan u posljednjih nekoliko stotina godina.
Naučnici inače koriste podatke vezane uz duže vremenske periode - mjesece, godine i decenije - kako bi pratili zagrijavanje Zemlje, ali dnevni podaci pokazuju da klimatske promjene ulaze u neistraženo područje.