Demokratska stranka na čijem je čelu američki predsjednik Džozef Bajden trenutno čini većinu u Predstavničkom domu i Senatu.

Na današnjim izborima ne odlučuje se o Bajdenovom predsjedničkom mandatu ali se često smatraju referendumom o njegovom radu u Bijeloj kući. Rezultati izbora će u velikoj mjeri odrediti koliko će Bajden moći da uradi u preostale dvije godine svog mandata.

Ukoliko demokrate ne budu imale potrebnu većinu u Kongresu time će biti ozbiljno otežano predsjedniku da donosi zakone ili da predlaže važne kandidature, poput sudija Vrhovnog suda.

Lider republikanaca u Predstavničkom domu Kevin Mekarati ranije je izjavio da Kongres neće ispisivati "blanko čekove Ukrajini" ukoliko njegova stranka trijumfuje na izborima.

Predstavnički dom odlučuje o kojim zakonima će se glasati, dok Senat može da ih blokira ili odobri, potvrdi predsjednikova naimenovanja ili da povede bilo kakvu istragu o šefu Bijele kuće.

Rezultati posljednjih anketa ukazuju na to da bi republikanci mogli da preuzmu kontrolu nad Predstavničkim domom, ali da bi demokrate mogle da zadrže Senat.

Od 435 mesta u Predstavničkom domu, većinu bezbjedno drže obje stranke, a trenutno se bore za samo 30 poslaničkih mjesta.

Od ključne važnosti biće mjesta u državama poput Pensilvanije, Kalifornije, Ohaja i Sjeverne Karoline.

Prema procjenama, najbitnije izborne trke vodiće se u državama Nevada, Arizona, Džordžija i Pensilvanija.